Preporuka za čitanje - Kim Đu Jong "Zvuk groma"

Kim Đu Jong rođen je 1939. godine u Ćonsongu u provinciji Kjongsangbuk. Završio je srednju školu u Teguu, posle čega je, uprkos protivljenju porodice, završio kreativno pisanje na Umjetničkom univerzitetu Sorabol. Na književnu scenu stupio je 1971. godine s pripovijetkom Vrijeme koje spava, za koju je dobio i svoju prvu nagradu – književnog magazina Volgan Munhak za najboljeg mladog pisca.
Korejska publika ga najbolje pamti po nagrađivanom romanu Gostioničar (deset tomova 1979–1983), koji se bavi društvenim promjenama u Koreji krajem 19. stoljeća. Uslijedili su romani Zvuk groma (1986) i Pecaroši ne lome trsku (1987) sa radnjom smještenom u malom selu u sjevernoj provinciji Kjonsang, gdje je i autor proveo jedan dio svog djetinjstva. Ostali romani su: Lutalice (1991), Ljetnji lov (1994), Raža (1997), Inćun (2002), Vesela kuća (2006), Prazna kuća (2010), Doviđenja mama (2013) i drugi.
Dobitnik je nagrade Ju Ju Hjon za roman Gostioničar 1984; nagrade Isan za roman Lutalice 1996; nagrade Desan za roman Raža 1998; nagrade Kim Dong Ri za roman Inćun 2002; prestižnog ordena Unkvan za razvoj kulture 2007; nagrade Kim Man Đung za roman Doviđenja mama 2013.
Uzimajući za pozadinu radnje kraj japanske okupacije i Korejski rat, autor Kim Đu Jong, kroz život mlade hudovice, oslikava ne samo haotično stanje između sukobljenih ideologija Sjevera i Juga i tragične podjele na dvije zemlje, već i koliki teret moralne norme, duboko usađene (neo)konfučijanskom ideologijom tog vremena, imaju na sudbinu jedne žene koja je osuđena da se sama stara o sebi i djetetu. Kil Njo, protagonistkinja romana, rastrzana je između strogih (neo)konfučijanskih normi u kojima je odrasla i života u kome je osuđena da se bori sa svim nedaćama koje su je zadesile, od silovanja, neželjenog materinstva, prisilnog rada u krčmama, do nadničarenja i ponovnog povratka roditeljskoj kući. Žena kao protagonistkinja romana jeste upravo ono što izdvaja ovo djelo od drugih, jer nam rasvjetljava jedan svijet koji je često ostajao u sjenci korejske historije – svijet žena.