Održana tribina o Banjalučkoj rezoluciji iz 1941. godine

U organizaciji Muftijstva banjalučkog i Medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić" danas je u Banjoj Luci održana tribina "Društveno-historijski kontekst nastanka Banjalučke rezolucije", a povodom obznanjivanja i potpisivanja ovog historijskog dokumenta 12. novembra 1941. godine, u Gazanferija džamiji.

Izlagači na tribini su bili muftija banjalučki mr. Nusret-ef. Abdibegović, Šaćir Kobilica, profesor Povijesti islama i pomoćnik direktora za internat u Medresi, i Ajdin Crnkić, profesor Tefsira i Hadisa u Medresi i imam džemata Novoselija.

Nakon uvodnih i pozdravnih riječi mr. Admir-ef. Blitovića, moderatora tribine, referat na temu "Banjalučka rezolucija kao glas hrabrosti, istine i savjesti" izložio je profesor Šaćir Kobilica.

On je, između ostalog, ukazao na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u svom hiljadugodišnjem postojanju prošla nekoliko društvenih uređenja, istaknuo je vrijednost proglasa reisa Džemaludina Čauševića iz 1914. godine, a zatim je predstavio društvena kretanja i stanje među narodima u vrijeme nastanka Banjalučke rezolucije iz 1941. godine, te je iskoristio priliku i upoznao je učenike i učenice sa određenim dijelovima teksta Rezolucije.

Drugi izlagač današnje tribine je bio profesor Crnkić, koji je izložio referat pod nazivom "Kur'ansko-hadiska zaštita čovjekovog života", te je u svom govoru naglasio da je pravo na život temeljno pravo svakog čovjeka i da ga islam garantuje svim ljudima, bez obzira na etničku pripadnost, rasu ili naciju, da bi se u nastavku referirao na kur'anske ajete i hadise u kojima se govori o vrijednosti i zaštiti čovjeka, ljudskog života.

Treći izlagač bio je muftija Abdibegović, koji je po dolasku za banjalučkog muftiju 2019. godine pokrenuo nekoliko značajnih projekata, a jedan od njih je sjećanje i organizovanje tribine u mjesecu novembru povodom potpisivanja Banjalučke rezolucije 1941. godine.

Muftija je  naglasio da je glas istine zapravo glas hrabrosti i da on kao takav prvenstveno predstavlja glas zrelih ljudi.

Zatim je ukazao da je sedamdeset i pet potpisnika banjalučke rezolucije podiglo svoj glas protiv zlodjela i ubijanja nedužnih civila, iako su time sebe i svoje porodice označili kao protivnike režime, što je u nekoliko slučajeva dovelo do progona i deportacije istih u logore.

Naglasio je da su potpisnici Rezolucije banjalučka ulema, uglednici, privrednici i da su oni tim činom nastojali sačuvati kako svoju čast tako i čast ugroženih Srba, Roma i Jevreja u tom periodu.

Svoje izlaganje muftija je završio sa nekoliko savjeta učenicima i učenicama Medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić", kojima je bila i posvećena današnja tribina, kako bi spoznali vrijednost i odlučnost njihovih predaka u zaštiti svačijeg života, te da im kao mladom naraštaju potpisnici Rezolucije budu na ponos. 

(A.B./Preporod.info)