Bogat sadržaj drugog dana simpozija "Filozofija islama"

Drugog dana međunarodnog simpozija "Filozofija islama", koji se održava u Kongresnoj dvorani "H. Salim Šabić" u Islamskom kulturnom centru Zagreb, učešće će uzeti veliki broj izlagača.

Ideja ovog simpozija je otvaranje stalnog kanala filozofskih, teoloških, socioloških, kulturoloških, kritičkih, umjetničkih, naučnih (u svoj širini te riječi) pokušaja razumijevanja islama i svim njegovim segmentima, kritičkog vrednovanja povijesti islamske filozofije i islamske kulture, te usporedbi teoloških, kulturoloških filozofskih i drugih dimenzija jednobožačkih religija.

- Sjećam se jednog mog profesora koji je govorio dok god je u jednom narodu, u jednoj epohi, živo filozofsko mišljenje, istinsko promišljanje svijeta, čovjeka, metafizike, fizike svijeta, Boga, dotle ima nade za humani opstanak te zajednice, te epohe, tog dijela svijeta.

Meni je drago da se ovih dana u Zagrebu našao tako veliki broj intelektualaca, umova, pogleda, koji sagledavaju sva ova pitanja - izjavio je ovom prilikom akademik Enes Karić, jedan od učesnika simpozija.

Prvo izlaganje drugog dana simpozija održao je prof. dr. Hilmo Neimarlija, o temi "Misaonost islama u pristupima Čedomila Veljačića, Nerkeza Smailagića i Daniela Bučana".

On je kazao da se pristupi Veljačića, Smailagića i Bučana islamskoj misaonosti tematiziraju kao kulturno-povijesni događaji rasvjetljavanja filozofije islama u užem i širem značenju.

- Kulturno-povijesni značaj pristupa utvrđuje se u njihovoj izvornosti i cjelovitosti; i Veljačić, i Smailagić i Bučan su, svaki iz svojih vlastitih pretpostavki, poduzeli korjenito promišljanje duhovnog svijeta islama i povezano rasvjetljavanje njegovih pojava u širokim vidicima kulturno-povijesnog smisla. Njihovi uvidi u islamsku misaonost, u izvore, kretanja i postignuća muslimanske mudrosti višeg stila, razmatraju se kao misaona kretanja, koja imaju vjerodostojno značenje u samima sebi i važan opći značaj u procesima duhovnog života u našim jezičkim prostorima - naglasio je Neimarlija.

O temi "Božanska poruka i tehnologije savremenog doba" danas će govoriti prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić.

Ona je naglasila da smo "u vremenu u kojem naporedo postoje i dalje važne božanske poruke i logosi sa tehnologijama koje de facto kopiraju božanske zakone i logose".

- Tu su dva koncepta - božanski i antibožanski. Tako i dvije životne filozofije, božanska i antibožanska. I podjela ljudi na pristalice jedne i druge filozofije od svakodnevlja do najviših uzvišenosti. Antibožanska filozofija nudi čovjeku ‘bogovanje’ vječni život, vječnu vlast što je čovjek još u raju, džennetu izgubio prvom ‘prevarom’.  ‘Moderna prevara’ nudi se kao tehnologija, najprije kao transhumanizam (zamrzavanje tijela, aplojdovanje mozga, superinteligencija, kiborzi i roboti, ljudska košnica, neurolink) na način tzv. nauke, znanosti i perfektnom propagandom mašinerijom, koja je bez duše, bez emocije, bez živog života tek materijalna forma novih porobljavanja i prevara za čovjeka. Potrebno je budno stražariti nad integritetom svojeg i nematerijalnog i materijalnog tijela - kazala je ona.

Među izlagačima drugog dana simpozija su i prof. dr. Amir Karić (Islam i Evropa: Mjesto islama u oblikovanju evropskog identiteta), doc. dr. Samedin Kadić (Reforma i kriza u modernom muslimanskom mišljenju), doc. dr. Rusmir Šadić (Islam u suvremenom svijetu: ka novim putevima razumijevanja), prof. dr. Metin Izeti i prof. dr. Kushtrim Ahmeti (Sufijska epistemologija i duhovno iskustvo u islamskoj duhovnoj tradiciji), i brojni drugi.

Podsjećamo, simpozij se održava u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Naučno-istraživačkog instituta "Ibn Sina" Sarajevo i Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

(MINA)