U Tuzli promovisana knjiga "Danak zaboravu - Genocid u Šahovićima", autora Ibrahima Čikića

U četvrtak, 9. novembra 2023. godine, u punoj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli održana je promocija romana Ibrahima Čikića "Danak zaboravu - Genocid u Šahovićima".

O knjizi su, pored autora, govorili i prof.dr. Mirsad Kunić, prof.dr. Edin Mutapčić i prof.dr. Isat Skenderović, a promociji je prisustvovao i muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović. Promociju je moderirao književnik Sead Husić.

Knjiga govori o strašnom zločinu koji je počinjen nad Bošnjacima Šahovića 8. i 9. novembra 1924. godine.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je istakao važnost ove knjige i poruku kazanu u njenom naslovu.

- Zaborav je opasnost za čovjeka. Čovjek zaboravi Boga, zaboravi istinu te utone u samozaborav i zaboravi ono na čemu počiva njegova opstojnost. Fizička opstojnost svakoga ko je rođen u ovoj zemlji počiva na opstojnosti naše domovine Bosne i Hercegovine. Ovaj roman je prožet porukama o duhovnoj i fizičkoj opstojnosti. Svima nam je privilegija da upoznamo autora ove knjige, hrabrog čovjeka uzdignutog čela, koji je imao snage da napiše roman o Šahovićima i genocidu nad Bošnjacima koji je počinjen prije tačno 99 godina. Sloboda je velika blagodat - kazao je muftija Fazlović.

Ukazao je na važnost duboke svijest o sebi i svome narodu te odgovornosti za sadašnjost i budućnost.

Bošnjaci nisu u stanju da sačuvaju istinu, kazao je autor Čikić, da sačuvaju od zaborava najtragičnije događaje sa svim elementima genocida.

- Noćima nisam mogao spavati, jer sam razmišljao kako bih mogao dati svoj doprinos da se ta zla iz prošlosti više nikada ne ponove u budućnosti. Zato sam napisao ovu knjigu. Ovaj genocid se desio 1924. godine kada je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bila u miru, nije bilo nikakvih sukoba, nikakvih etničkih trzavica, razmirica. Ali oni su to brižljivo planirali, kralj Aleksandar sa svojom svitom, planirali su da ubiju Boška Boškovića, tadašnjeg načelnika Kolašinskog okruga i da taj momenat iskoriste kako bi optužili našeg glasovitog Huseina Boškovića i Jusufa Mehonjića koji su u tom periodu, pouzdano se zna, bili u Skadru  - kazao je autor knjige Čikić.

Prema određenim dokumentima, ubijeno je 1200 muslimana, a nakon tog događaja Bošnjaci više ne žive u ovom kraju.

Prof.dr. Skenderović je kazao da autor pisanjem ovog romana daje puni doprinos izmjeni stanja svog naroda kako se ne bi desio novi genocid.

- Sandžak i Bošnjaci u njemu i danas žive posljedice tog genocida i svih drugih. Svaka nova knjiga bošnjačke književnosti koja tematizira stradanje Bošnjaka ima izuzetan značaj, a značaj je veći kada znamo za napor Ibrahima Čikića da navedena tema ne bude zatvorena u okviru bošnjačke književnosti. Autor je isprovocirao pisce da pišu o stradanjima Bošnjaka. Zločin koji se desio u Šahovićima u mirnodopskom periodu predstavlja tamni period crnogorske historije. Autor nam predstavlja progon Bošnjaka, ne u ratnim prilikama, nego onaj koji je dobro osmišljen i proveden u miru, uz aminovanje vlasti, a sve radi materijalne dobiti i uticaja raznih ideologija - kazao je Skenderović.

Bošnjaci su narod koji je doživio bezbroj tragedija u zadnjih nekoliko stoljeća, kazao je prof.dr. Mutapčić, ali teško je naći ovako tragičnu kao što je ova u Šahovićima.

- Zamislite vrijeme, ovakvo kao što i mi danas živimo, dogodi se neki incident. Pokaže se da to nema veze sa Bošnjacima, ali ona militantna govorništva koja pozivaju na osvetu (O Crnogorci, ne žali se Boško kukanjem, nego uzmite svijetlo oružje i udrite na Turke, ko šta opljačka njegovo je, ko ubije neće odgovarati), osvetu nad Turcima, stalno nam pripisujući taj naziv, kreću u pokolj u jednoj civiliziranoj državi, šest godina poslije završetka rata sa uspostavljenim državnim aparatom, kreće u osvetu. Sve staje na 48 sati. I događaju se najstrašniji mogući zločini - istaknuo je dr. Mutapčić.

Treći promotor, prof.dr. Mirsad Kunić je naglasio da treba govoriti o zločinima nad Bošnajcima, jer njih nije malo.

- Tim prije i tim više što smo konačno dočekali slobodu govora i pisanja. Znamo o periodima iz bliže prošlosti kada se nije smjelo o tome govoriti niti pisati. No jedan narod je imao tu privilegiju, a Bošnjacima je prošlost bila zabranjena, oduzeto im je pravo da imaju svoju prošlost. Treba iskoristiti ovo vrijeme slobode govora i pisanja, bojim se da neće dugo trajati – kazao je prof. Kunić.

Osim što je ovom knjigom svojoj duši dao oduška, rekao je prof. Kunić, i čitaocima daje priliku da dio tog kolektivnog tereta osvijeste u sebi i olakšaju svoje bivanje.

- Mislim da još uvijek živimo u vremenu borbe za interpretaciju, a Bošnjaci u toj borbi moraju iskoristiti svoju priliku i sumirati sve zločine počinjene nad njima. Bojim se da idemo ka vremenu redukcije slobode govora i pisanje, štaviše ka vremenu zabrane pamćenja što bi bio povratak u prošlost - kazao je dr. Kunić.

(Alem Dedić/Preporod.info)