Promovisana zbirka "Ram Bulja i druge pripovijetke" Ćamila Sijarića: Umni čovjek i osobena stvaralačka pojava

U organizaciji Univerziteta u Sarajevu, Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u Svečanoj sali rektorata Univerziteta u Sarajevu noćas je održana promocija knjige Ram Bulja i druge pripovijetke, Ćamila Sijarića. Pripovijetke je izabrao Faruk Dizdarević.

Promocija je održana povodom 110 godina od Sijarićevog rođenja.

O knjizi si govorili: prof. dr. Sofija Kalezić, prof. dr. Edin Pobrić, prof. dr. Sead Šemsović, akademik Faruk Dizdarević, te književnik Hadžem Hajdarević, koji je moderirao promociju, a autor  je i predgovora ove knjige. Promociji su prisustvovali brojni gosti i članovi porodice Ćamila Sijarića.

Profesor Šemsović je istakao da je važno kontekstualizirati mjesto Ćamila Sijarića u bošnjačkoj književnosti te ga se ne može razmatrati izvan tog konteksta.

Šemsović je govorio o razvoju pripovjedne proze i romana u kontekstu bošnjačke književnosti te podsjetio na niz pisaca u tom razvoju.

- Kada Ćamil Sijarić objavljuje Ram Bulja, objavljuje je unutar nestajanja bošnjačkog identitarnog miljea, koji Sijarić, ustvari, vraća -  kazao je Šemsović.

Istakao je da je i sam roman Bihorci, prvi roman nakon 1945. godine koji će vratiti ambijent bošnjačke sredine.

- Sijarić prethodi 1966. godini, kada se pojavljuju tri izuzetno važna književna teksta, koji će utjecati na daljnji razvoj bošnjačke književnosti: Derviš i smrt, Kameni spavač i Pobune. Ćamil je uvod u te pojave - naglasio je on.

Naglasivši da je Sijarić bošnjački pisac o kojem je napisano najviše naučnih radova, ali i istakao da često nedostaje posmatranje književnog teksta unutar jednog književnog toka.

Osvrnuo se i na Sijarićevu poeziju te je istakao na primjeru jedne od njegovih pjesama, iako poezija nije obimom značajan dio njegovog opusa, da je dilema “Kako odgovoriti vremenu koje protiče”, motiv koji se često pojavljuje kroz Sijarićevo djelo.

Profesorica Kalezić iz Crne Gore naglasila je da se iz Sijarićevih prvih djela očituje da on “predstavlja modernu i osobenu stvaralačku pojavu”.

Dodala je da Sijarićeva djela u svakom vremenu dobijaju nova značenja.

Istakla je motiv i profil žene kojim se Sijarić bavio te naglasila da donosi širok dijapazon portreta ženskih likova, različitih profila žena. O tome je govorila na primjeru Sijarićevog romana Raška zemlja Rascija.

O spomenutom romanu istakla je da je bogat "slikovitošću i raznovrsnošću, kolorita, lirski portretisanim junacima, vještom kompozicijom i idejnom slikovitošću". Dodala je da je u romanu prisutno "autorovo viđenje žene u svim sferama".

Kalezić je podsjetila da je Sijarić u književnoj kritici prepoznat  i kao historičar,a  naglasila je da ga je krasila i metaforičnost teksta.

Profesor Edin Pobrić je kazao da se, pri ponovnom čitanju zbirke "Ram Bulja i druge pripovijetke", podsjetio da Sijarić posjeduje tri udarne karakteristike: jezik; on je majstor pričanja te on je pjesnik prostora naspram pjesnika vremena.

U svome govoru Pobrić je Sijarićev kvalitet opisao kroz njegovu uspješnost u objedinjavanju humora i erosa.

Akademik Faruk Dizdarević, koji se i družio sa Sijarićem, osvrnuo se na više različitih etapa njegovog života, od odrastanja do smrti.

O Sijariću je govorio kao čovjeku koju je često govorio o zavičaju te podsjetio kako su ljudi iz njegovog zavičaja doživljavali njegovo pisanje.

Dizdarević je istakao da je Sijarić bio izuzetan pripovjedač.

- Neko čarobnilo je zračilo iz njegovih riječi, strujanje duha, ozarenje duša, nešto što imaju samo jedinstvene ličnosti - kazao je Dizdarević.

U nastavku je podsjetio na niz književnih kritika o Sijarićevom djelu, koje su prepoznavale njegovu izvanrednost u književnosti.

Dizdarević se posebno osvrnuo na Sijarićev dar usmenog kazivanja, što su mnogi potvrdili, a neki isticali da je usmeno bolje kazivao negoli pismeno. Dodao je da je mnogo toga što je Sijarić kazivao ostalo nezabilježeno, osim dijela na magnetofonskim trakama i slično.

- Sijarić, umni i plemeniti čovjek, nikada nije dozvoljavao da se o drugom čovjeku, a pogotovo o piscu, govori grubo. Prema svojim kolegama je bio pitom - naglasio je Dizdarević dodavši da je mnogim kolegama i pomagao u književnom svijetu.

Promociju su izvedbama na flauti i violini obogatile, unuka Ćamila Sijarića Hanan Hadžajlić te praunuka Farah Sijarić.

Upravo je književnik Hajdarević, ističući postojanje muzikalnosti u Sijarićevom glasu pri kazivanju, naglasio zanimljivim da su njegovi nasljednici uglavnom muzički orijentisani.

Prisutne su po završetku promocije pozdravili rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj i predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka Ekrem Lekić.

Podsjetimo, Sijarić je rođen 18. decembra 1913. godine, u Šipovicama kod Bijelog Polja, a umro je u Sarajevu, 6. decembra 1989. godine. 

(Hasan Hasić/Preporod.info)