Kratak pregled sadržaja Takvima za 2019. godinu

Tekstualni dio

Takvim nije indeksiran časopis ni referisan u nekoj od međunarodnih citatnih baza, ali s obzirom na dugogodišnje prisustvo radova referentnih autora i relevantnih naučnih priloga, bilo da je riječ o originalnim radovima ili prijevodima, u Islamskoj zajednici se smatra značajnom publikacijom za objavljivanje i znanstvenih radova i rezultata naučnoistraživačkih radova. Takvim je orijentiran prema širem čitateljstvu, ali na njegovim stranicama se mogu čitati i naučni ili oni koji pretendiraju da budu naučni radovi.

U ovogodišnjem broju Enes Karić je napisao rad “Svjetovi Kur'ana i dimenzije pobožnosti“. Njegov prepoznatljiv stil, s akademskom metodologijom i prijemčivim rječnikom za širu javnost, u ovom broju je usmjeren na analizu pobožnosti, koja se u savremenom svijetu iz političkih i drugih interesnih razloga (ne)svjesno trivijalizira. Izvrstan esej koji će čitaoce provesti kroz najdublja unutarnja značenja kur'anskih izraza, ali i kroz psiho-sociološke analize obredne (ritualne) dimenzije pobožnosti. Između ostaloga, akademik Karić piše o važnosti razmišljanja o Stvoritelju tokom realizacije svoje pobožnosti, čime bi se udaljiti od pukog formalizma. “Drevnoarabljanska pobožnost, realizirana u molitvama, bila je svedena na zviždanje i pljeskanje rukama, bez razmišljanja i Svemiru i Stvoritelju, bez duhovnog poniranja i kontempliranja o svrhama Postojanja“ (…)

Dr. Almir Fatić je radom “Sura El-Asr – sažetak islama“ u ovom izdanju nastavio s dugogodišnjim tefsirom zadnjih sura u Kur'anu, čime na vrlo jezgrovit, u smislu prostora, i vrlo sadržajan način, u smislu informacija i enciklopedijskog pristupa, čitaocima približava sure koje su naučili već u mektebu. Ovo je posebna važnost Fatićevog tefsira, koji čitaoci mogu pratiti od 2008. godine. Imamima, ali i široj javnosti bilo bi od značaja jedno posebno izdanje koje bi objedinilo ove Fatićeve radove objavljene u Takvimu.

Rad dr. Džemaludina Latića “Sura Vijest o proživljenju“, podstiče čitaoca na razmišljanje o dubljim značenjima ajeta koja se mogu nesvjesno marginalizirati usmjeravanjem pažnje na vanjska značenja ajeta. Ono što čitaoca posebno može zadržati nad ovim radom jeste lični prijevod značenja ajeta koja Latić donosi.

Vrlo koristan za našu svakodnevicu jeste rad dr. Nusreta Isanovića, koji pod naslovom “Odjeća – ogledalo stanja ljudske duše i duha vremena“, nudi čitaocima multidisciplinarni pristup razmatranju ideji odjeće kao trajnog vizeulnog svjedočanstva čovjekovog kulturnog i ljudskog identiteta. “Kada je riječ o modi, postalo je razvidno da ona teži biti svemoćna…“, napisao je Isanović na jednom mjestu.

Čovjek bi pomislio da je upoznat s interpretacijskom glavninom kada su u pitanju temeljne obredne obaveze, kao što je namaz, dok se ne upozna s djelima akademika Rešida Hafizovića, poput “Stubovi islama i džihad“ odnosno eseja “Namaz – slika mentalnog dozrijevanja halife Božijeg na Zemlji“, objavljenog u ovogodišnjem izdanju Takvima. Ovom prilikom koristimo priliku za preporuku Hafizovićeve zadnje knjige “Islam u kulturnom identitetu Evrope”, koja je izašla iz štampe 2018. godine.

Dr. Safvet Halilović je otvorio svojim radom teorijsku i praktičnu borbu protiv poroka klađenja i ovisnosti o kladionicama, koju je najavila Islamska zajednica za 2019. godinu na prostoru cijele BiH.

Rad dr. Mustafe Prljače “Zakidanje pri mjerenju“, koji je kao urednik Takvima najzaslužniji za intelektualno bogat sadržaj ovogodišnjeg izdanja, jeste moralno-didaktički tekst čiji interpretacijski i metaforički argumenti mogu utjecati na čovjekovu savjest i analizu svojih ishitrenih ili nepromišljenih, karakterističnih za užurbanog savremenog čovjeka, ili interesnih, karakterističnih za pohlepnog savremenog čovjeka, postupaka.

U savršenoj vezi s ovim radom je rad dr. Zuhdije Hasanovića “Koliko danas marimo za grijeh“. Nije riječ o klasičnom razmatranju grijeha s pozicije islama i ovaj rad bi trebao biti u svojoj modifikovanoj formi pročitan u formi hutbe na području cijele BiH.

Dr. Fahira Fejzić-Čengić s esejom “Bejtullahov crni ogrtač strane kazuje“ na jedan subjektivan način pristupa simbolizmu svih elemenata hadža i Kabe, što ne znači odsustvo znanstvenog okvira koji je temelj intelektualno-duhovnog putovanja čitaoca s ovim tekstom.

Akademik Esad Duraković je jedan od redovnih autora u Takvimu, a ove godine je objavio rad “O pozitivitetu ili o Duši koja sama sebe prekorijeva“. Ovim radom nastavlja svoje zanimanje pozitivitetom u Kur'anu, o kojem je pisao 2010. i 2018. godine u Takvimu. Čitalac će dobiti potpuno novi uvid u jednu od najspecifičnijih zakletvi u Kur'anu i dobiti jednu od interpretacija, zasada vjerovatno najkvalitetniju, zašto se Allah, dž.š. kune ovom čovjekovom dušom. Na marginama suštinskog diskursa rada Duraković piše i o nepravednim prevodilačkim rješenjima, koji su ogoljeli termine poput Jevmu-d-Din ili Jevmu-l-Kijame itd.

Brojnim čitaocima će biti kranje zanimljiv rad Izeta Ibreljića “Islamski svijet u vremenu tranzicije ka novom svjetskom poretku“. Imperijalni svjetski poredak i pozicija muslimana u njemu je jedna od tema koje se otvaraju kako u akademskim krugovima, tako i u široj javnosti. Iskrenost autora u nekim dijelovima rada graniči s 'brutalnošću', stoga ne treba se čuditi kada se pročita opis nekih islamskih vladara kao nesposobnih i korumpiranih.

“Jezik kao sredstvo zamagljivanja suštine genocida i zločinačke svijesti“ je rad dr. Ekrema Tucakovića, koji tretira ovovremeni govor o genocidu protiv Bošnjacima u dvadesetom stoljeću kojeg “pojedini autori nazivaju stoljećem genocida“. “Način na koji tako često govorimo o genocidu ukazuje da je bitak našeg jezika očišćen od genocida…“, napisao je Tucaković, a u svojoj lingvističkoj analizi odlično primjećuje, što čini ovaj rad izuzetnim, da se genocid “nije dogodio“, “ne događa se“ niti je “genocid u BiH“, kako se kolokvijalno govori.

Muhamed Okić je napisao rad posvećen dvadestogodišnjici misije Vojnog muftijstva, ukazavši na sve specifičnosti ove institucije i njen dosadašnji evidentan progres.

Svaki rad dr. Fikreta Karčića je obavezna literatura za svakoga ko želi rezime mnoštva djela i povijesnih dokumenata. Tako je i s radom “Stogodišnjica ugovora o zaštiti manjina iz Saint-Germaina“.

Mehmed Meša Selimović i Mehmedalija Mak Dizdar su dva imena koja su temelji književnosti u Bosni i Hercegovini i spajanje djela ova dva velikana u jedan esej je velik poduhvat Aide Krzić, koji ne vrijedi samo pročitati već i iskoristiti ovaj pristup u daljnjoj analizi domaće književnosti.

Ove godine je izašao “Ilmihal“ velikog Abdulvehhaba Ilhamije Žepčaka i rad dr. Elvira Duranovića je jedna od refleksija ovog izdanja. Čitaoci će se u više navrata vraćati ovom radu, koji se bazira na dijelu bogatstva domaćeg znanstvenog naslijeđa uokvirenom u spisateljskom radu Ilhamije. “Jedno ako ne uradiš, dan ćeš se kajati; drugo ako ne uradiš godinu ćeš se kajati; treće ako ne uradiš do smrti ćeš se kajati: četvrto ako ne uradiš do kijameta ćeš se kajati“ (…)

Dr. Safija Malkić za ovo izdanje je napisala rad o ulozi i angažmanu muslimanke s posebnim akcentom na ulogu žene i majke. U radu se tretiraju najvažnije osobine muslimanke.

Ismet Dedić je svoj rad posvetio ekologiji duše: osmijehu i smijehu. Ovaj rad u današnjem kontekstu je itekako bitan čovjeku, a posebnost ovog rada jeste osvrt na smijeh u bosanskom islamijetu.

Mr. Nusret Abdibegović je, nakon prošlogodišnjeg rada posvećenog neutemeljenim dilemama o tačnosti takvima IZ, u ovom izdanju detaljno analizirao procjenu namaskih vremena i vremena posta u skandinavskim zemljama. Ovaj rad je važan za bosanskohercegovački kontekst koji stavlja tačku na bespotrebne rasprave o astronomskim proračunima, koje iniciraju ideološke grupacije u BiH.

E.S.