Nevres-ef. Hodžić, glavni imam MIZ Maglaj: Migracije su zajednički problem većine medžlisa

Povratnički džemati u velikoj mjeri uspjeli su da se oporave od agresije na Bosnu i Hercegovinu. Uloženo je dosta truda i rada da se život vrati u normalu, a vjerske aktivnosti provode u što boljim uvjetima. Tako su se paralelno uz obnovu kuća obnavljale džamije i mektebi.  

Premda su se povratnici izborili s porušenim objektima i uspjeli na ruševinama uspostaviti nanovo vjerski život, danas se povratnički džemati suočavaju s novim problemom - migracijom porodica u veće sredine.

S tim izazovom danas se bori i Medžlis Islamske zajednice Maglaj (MIZ), u okviru kojeg djeluje 16 džemata, a koji prema popisu iz 2013. godine broji oko 20.000 stanovnika, koji su većinom i članovi Islamske zajednice u BiH.  

Vjerske aktivnosti na području ovog medžlisa, kako je u razgovoru za Preporod.info kazao glavni imam mr. Nevres-ef. Hodžić, odvijaju se organizirano u 30 vjerskih objekata -  džamija i mesdžida. Redovne i povremene vjersko-prosvjetne aktivnosti izvodi 16 imama, jedna muallima, te pet honorarno angažiranih imama. U osnovnim i srednjim školama zaposleno je 13 vjeroučitelja i vjeroučiteljica.  

- Svi vjerski objekti, kada je riječ o MIZ Maglaj, trenutno su u dobrom stanju. Vjerski život u džematima se odvija bez ikakvih problema. Ipak, trend iseljavanja stanovništva u neke od zapadno-evropskih država nije zaobišao ni Maglaj. Bojimo se da će ovaj fenomen, prije ili kasnije, u značajnoj mjeri uveliko utjecati na održivost određenih džemata. Kada se tome pridoda i sve izraženiji trend migracije porodica iz seoskih džemata u grad, onda je naša bojazan potpuno opravdana. Već sada uočavamo pojavu rasta broja članova Islamske zajednice u gradskim džematima, odnosno rapidno smanjivanje njihovog broja u nekim izvangradskim džematima - kazao je Hodžić. 

Upitan da govori o situaciji u ovim džematima prije skoro 30 godina i danas, kazao je da je bez obzira na puno bolje uvjete za život, pa samim tim i vjerski život u džematima, stanovništva manje. 

- Teško je uspoređivati stanje u džematima u prvim godinama poslije agresije sa stanjem danas. Od agresije je prošlo tridesetak godina pa je sve obnovljeno - privatne kuće, putevi, džamije, drugi društveni objekti. Uvjeti za život su zaista dobri. Ali, izazovi danas su u značajnoj mjeri drugačiji. Od vremena kada je u našim džematima nakon agresija, bez obzira na tadašnju tešku materijalnu situaciju i nezaposlenost, život snažno pulsirao, kada su džamije bile punije i broj djece u školama i mektebima neuporedivo veći, stigli smo do današnjice koja, čini se, više zabrinjava. I djece je manje. Sve činimo da broj polaznika mektepske pouke ostane isti. Bez obzira što procenat upisanosti u mektebe (odnos između broja djece u džematima i broja mektepskih polaznika) ostaje isti ili je blago veći, iz godine u godinu broj polaznika mektepske pouke je manji. Ali, to je problem sa kojim se suočavaju mnoge sredine - konstatovao je Hodžić. 

Dodaje da se fokus napretka od rata do danas posebno ogleda u brojnim aktivnostima koje MIZ Maglaj čini kako bi se vjerski život što bolje upotpunio, a  izazovi što uspješnije savladali. 

- ­Nakon perioda u kojem smo se, kao institucija - Izvršni odbor, džematski odbori, imami - bavili posljedicama agresije, prije svega mislim na obnovu i izgradnju novih vjerskih i drugih vakufskih objekata, fokus naše pažnje usmjerio se na poboljšavanje sistemskih rješenja za određena pitanja koja su važna za funkcionisanje džemata i Medžlisa, kao i na samu vjersko-prosvjetnu djelatnost. Nastojimo da se vjerski život ne svede samo na uobičajene i redovne vjerske aktivnosti, dnevne namaze, džume, dženaze, nego da imamo različite aktivnosti za različite kategorije naših članova, odnosno džematlija. Siguran sam da je Medžlis Maglaj jedna od institucija koja organizira najviše javnih aktivnosti u našem gradu. Čini nam se kako nas javnost, kada je riječ o organiziranju ovih javnih događaja, percipira kao instituciju koja ozbiljno i odgovorno radi - kaže Hodžić. 

Zadovoljan je, dodaje, vjerskim životom u džematima koji djeluju u Medžlisu Maglaj, ali dodaje kako "uvijek može bolje".  

- Bez obzira na sve naše aktivnosti, moram priznati da nas zabrinjavaju neki pokazatelji. Iako je puno više mladih u našim džamijama, što je dobro, puno je više i određenih negativnih pojava. Imamo dosta kladionica, do narkotičkih sredstava se, kažu, lahko dolazi, ima alkoholizma, primjetan je i veći broj razvoda brakova…U izgradnji nečijeg karaktera, svjetonazora ili ponašanja učestvuju brojni faktori. Aktivnosti koje mi organiziramo su jedan od faktora koji ima za cilj da od neke individue načini boljeg čovjeka. Ne smijemo zaboraviti ni utjecaj porodice, društva, medija, društvenih mreža, socijalnih prilika. Čovjek današnjice je daleko više izložen negativnim faktorima i nekada nam se čini da je utjecaj onih koji pozivaju vjeri, moralu, lijepom i korisnom ponašanju, bilo da su to imami, roditelji ili učitelji, isuviše nemoćan spram sveprisutne filozofije nemorala, hedonizma i interesa. Na udaru su sve tradicionalne vrijednosti.  Ali, na svima nama je da se trudimo da širimo pozitivne vrijednosti. Allah neće dopustiti da naš trud propadne - kaže efendija Hodžić. 

Dodaje da je za rad džemata u BiH ključna podrška koju imaju od Islamske zajednice u BiH i reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića. Stoga naglašava da im svaka posjeta predstavnika Islamske zajednice, puno znači posebno što tako džematlijama pokazuju, da nisu zaboravljeni. 

- Reisul-ulema naš medžlis je posjetio nakon majskih poplava 2014. godine, a onda i u januaru 2015. godine, na svečanosti koju smo priredili povodom okončanja sanacionih radova u Vali Recep Yazicioglu džamiji nakon štete koju je uzrokovala poplava. Pored toga, reisul-ulema je na proputovanju posjećivao neke naše džamije. I to je bila prilika da primimo neke savjete od vrhovnog poglavara, ali i da prenesemo informaciju o stanju i aktivnostima u našem medžlisu. Naravno, svaki susret s reisul-ulemom nas obraduje i pričinjava nam zadovoljstvo. Podsjetit ću da, od kada sam ja glavni imam, posjetio nas je i tadašnji direktor Uprave za vjerske poslove Nusret-ef. Abdibegović, sadašnji muftija banjalučki -kaže Hodžić. 

(A.N./Preporod.info)