FIN: Završena konferencija “Islamska moralna teologija i budućnost”

Danas je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu završena trodnevna konferencija "Islamska moralna teologija i budućnost", a organizovana je pod pokroviteljstvom Centra za globalne islamske studije Abu Sulayman pri Univerzitetu George Mason i Fondacije John Templeton u saradnji s Fakultetom.

U okviru pet panel sesija razgovarano je o etici i inkluzivnosti u muslimanskom javnom prostoru, kao i o muslimanskom javnom prostoru u kontekstu Amerike, potom o koncepciji zekata i ekonomske pravde, etici u susretu s ekonomskim nejednakostima, a posljednji panel je posvećen temi o radu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini te organizacija Nahla i Pomozi.ba.

Govornici na konferenciji su bili istaknuti akademski stručnjaci iz različitih naučnih oblasti (teologija, filozofija, ekonomija, sociologija i dr.) najvećim dijelom, iz SAD-a s nekoliko učesnika iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja svijeta.

Konferencijom su najvećim dijelom moderirali profesorica Maria Massi Dakake, direktorica Centra za globalne islamske studije Abu Sulayman i profesor Martin Nyang, jedan od učesnika projekta i dio organizatorskog tima konferencije te drugi učesnici projekta i konferencije.

Među predavačima iz Bosne i Hercegovine bio je i akademik Enes Karić, koji je inauguralnim predavanjem otvorio konferenciju govoreći o temi "Tradicionalna muslimanska moralna teologija i njene implikacije na individualne i kolektivne etike odgovornosti i brige za zajednički prostor življenja i društvo".

Osim akademika Karića o gore spomenutim temama govorili su: Tazeen Ali, Syed Muhd Khairudin Aljuneid, Ismail Alatas, Asma Sayeed, Fatima van Hattum, Maryam Eskandari, Esra Tunc, Maryam Kashani, Atif Khalil, Mohammed Gamal Abdelnour, Ermin Sinanović, Muhammada Suheyl Umar, Abdoulaye Ndiaye, Maria Dakake, Martin Nguyen, Ahmet Alibašić, Dževada Šuško, Sehija Dedović i Amina Karamustafić.

Učesnici su značajnim dijelom, pored temeljne tradicije islama, tretirali bogati opus djela i autora klasične i kasnije interpretativne tradiciju s posebnim fokusom na mogućnosti aktuelizacije islamske moralne teologije u savremenom svijetu, posebno uz izazove dominirajućih svjetonazora i konvencionalnih modela u ekonomiji i širem društvenom životu. U kontekstu tema o ekonomskoj pravdi i nejednakosti posebno je bilo govora o značaju i ulozi institucije zekata.

Konferencija je zatvorena zaključnim napomenama profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Ahmeta Alibašića, jednog od učesnika projekta.

Profesor Alibašić je naglasio da je vrijeme da se muslimani posvete novoj islamskoj misli, ukazujući da je značajan dio muslimanske misli 20. stoljeća prevaziđen. Pri tome je istakao da je takva misao razvijana pretežno u sjenci kolonijalizma, borbi za nezavisnost ili djelovanjem u totalitarnim režimima.

Stoga, stava je da islamska misao za naredne generacije treba da bude uokvirena kroz islamsku moralnu teologiju. S tim u vezi, napomenuo je da su organizatori identifikovali ispravan fokus te se nada da će nastaviti u ovom smjeru.

Zaključno, istakao je da, iako se čini da je razvijanje ovakvog islamskog mišljenja lakše negoli što je to bio slučaj s islamskom misli 20. stoljeća, koja se u mnogome bavila i političkim pitanjima, ipak, tretiranje pitanja islamske moralne teologije je mnogo zahtjevnije.

Opis projekta s nizom tekstova o temama koje se obrađuju dostupan je putem online publikacije Centra pod nazivom Maydan.

Nakon radnog dijela, učesnici su imali priliku uživati i u izvedbi tradicionalnih formi muslimanske muzike.

(Hasan Hasić/ Preporod.info)