Svrzina kuća
Autor teksta: Amra Madžarević
Svrzina kuća predstavlja primjer stambene arhitekture osmanskog perioda u Sarajevu i kulture stanovanja muslimanske porodice s kraja 18. i kroz 19. stoljeće. Kuću čini skup više zgrada koje formiraju jedan jedinstven kompleks. Građena je etapno, a njen najstariji dio potječe s kraja 18. stoljeća.
Izgradila ju je stara sarajevska porodica Glođo, koja je pripadala višem staležu, ali je ova porodica ostala bez muških nasljednika, te je kuća ženidbenim vezama prešla u posjed, također, stare sarajevske porodice Svrzo, koji su bili trgovci.
Ona ima elemente osmanske stambene arhitekture, no ipak se razlikuje od kuća iz drugih krajeva tadašnjeg carstva zbog svoje prilagođenosti podneblju i brdovitom terenu kakvo je u Sarajevu. Stoga je ona potpuno asimetrična za razliku od simetrije u ravnijim krajevima.
Kompleks je podijeljen na selamluk - javni dio kuće ili, kako se popularno zove muški dio kuće, i haremluk - porodični ili, popularno, ženski dio kuće. U haremluku se odvijao normalan porodični život, dok je selamluk služio muškim članovima porodice za primanje gostiju i obavljanje poslova. U svom sastavu ovaj kompleks ima dvije avlije i dvije bašče, kao i dvije vanjske česme s tekućom vodom. Spoj prirode i arhitekture je karakteristika kuća ovog vremena, i ovaj spoj se jasno vidi kroz čitav niz elemenata: verande, kamarije (balkoni), doksati izlaze u prirodu, bogata vegetacija, penjačice koje gotovo ulaze u kuću, voda koja neprestano teče...
Enterijeri su opremljeni minderima (sećijama), musandarama (drveni ormari), pećima sa glinenim lončićima, peškunima (mali stolić), škrabijama (vitrina), demirlijama... Posebno bogatstvo uređenju prostora daje bogata rezbarija u drvetu, ćilimi, vezeni predmeti od tekstila, predmeti od bakra.
Svrzina kuća je danas muzej, sastavni dio Muzeja Grada Sarajeva. Opremljena je originalnim predmetima koji su dijelom pripadali porodici od koje je kuća otkupljena, a dijelom iz drugih sličnih kuća iz tog vremena.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 8. novembra 2004. godine proglasila ovaj objekat nacionalnim spomenikom kao "Stambenu graditeljsku cjelinu - Svrzina kuća".
