Predstavljena knjiga "Bosanskohercegovačko pristanište Klek-Neum u osmanskim dokumentima 1859-1876" dr. Emira Demira

U okviru međunarodne kulturne manifestacije "Mostarsko ljeto" sinoć je u odjeljenju književnosti Muzeja Hercegovine - spomen kući Svetozara Ćorovića, održana promocija knjige "Bosanskohercegovačko pristanište Klek-Neum u osmanskim dokumentima 1859-1876" autora Emira Demira.

U knjizi su predstavljena 33 dokumenta, prevedena sa osmanskog jezika, koji su, kako je to ocijenjeno na promociji, od velike važnosti za proučavanje historijskih tokova u drugoj polovini XIX stoljeća.

Pored autora, o knjizi su govorili dr. Ramiza Smajić, stručni saradnik na Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu i historičar mr. Alen Zečević.

Kroz praktične primjere iz samog teksta knjige dr. Smajić je ukazala na značaj truda koji je uložio dr. Demir, podsjetivši na činjenicu da bez originalnih dokumenata nema ni historije.

Tematizirala je historijske procese pred kraj osmanske vladavine ukazavši na devijantnost putopisnih zapisa stranih diplomata koji su tendenciozno nipodaštavali domaće stanovništvo prikazujući ga primitivnim zbog činjenice da su pripadnici islama. S druge strane osmanski dokumenti donose pouzdane činjenice koje nisu opterećene stereotipizacijom, anahronizmima i pogrešnom terminologiji.

Preporučila je interdisciplinarni pristup čitanju ponuđenih historijskih dokumenata.

- Ne treba zaboraviti da su ovi dokumenti vezani za područje tri današnje države, BiH, Crne Gore i Hrvatske, mimo imperijalnih sila, što znači da je ovo izdanje doprinos i njihovim nacionalnim historiografijama - kazala je Smajić.

U završnim opažanjima dr. Smajić je aktuelizirala i dugotrajnu etničku nedefiniranost južnoslavenskih prostora, pa se nerijetko dešavalo da se određena skupina svrsta u grupu svojih susjeda.

Knjiga o Neumu dr. Emira Demira, prema ocjeni mr. Alena Zečevića, u mnogome će pomoći rekonstrukciji pseudoznanstvenih teza koje se zadnjih decenija plasiraju i javni društveni život i naučne krugove.

Zečević je kratko kontekstualizirao rezultate naučnih istraživanja dr. Demira o Neumu i Kleku sa drugim naučnim studijama, ponajprije Galiba Šljive i Hivzije Hasandedića.

- Čitajući tu literaturu i ovu knjigu primijetit će te koliko se one međusobno nadopunjavaju, jer ova knjiga neminovno pokazuje da je u ovim naseljima postojala džamija. U jednom dokumentu se jasno vidi da Porta šalje nalog da se dovrši njena obnova - pored ostalog istakao je Zečević.

Nadalje je konstatirao kako je ovom knjigom otklonjena svaka sumnja u diskontinuitet suvereniteta Bosne u području Jadranskog mora.

- Djelo Emira Demira je lišeno bilo kakve ideologije i nema nikakve intencije osim da potvrdio ono što je historijski utemeljeno - zaključio je Zečević.

Česta osporavanja postojanja džamije u Neumu autoru Knjige Emiru Demiru bila su početni motiv istraživanja koje je proveo u turskim arhivima.

Dokumenti, naveo je, međutim donose bezbroj podataka o tom području iz čega historičari mogu dalje analizirati i iz njih izvoditi zaključke. Dokumenti su uglavnom nastajali kao posljedica i refleksija diplomatska korespondencija između Austrije i Osmanskog carstva.

U pojašnjenjima objavljenih dokumenata Demir se posebno fokusirao na pitanje džamije i katastarskog popisa zemljišta u tom periodu. Džamija je prema nalogu Porte trebala biti dovršena u građevinskim procesima sa izgradnjom pratećih objekata pristaništa i karentina.

U pretpostavkama, temeljnim na istraživanjima, naglasio je kako je možda džamija zapaljena u nemirima uzrokovanim seljačkom bunom iz 1875. godine, a da se potpuno urušila od posljedica zemljotresu 1927., kako je to tvrdio i Hivzija Hasandedić.

Osim ove zbirke dokumenata na osmanskom jeziku koju je u Mostaru po prvi put objelodanio dr. Demir, postoje nauci poznate i druge zbirke koje tretiraju područje Neuma. Na temelju jedne takve zbirke 1931. u izdanju Matice srpske dr. Vasilj Popović je uradio studiju pod nazivom "Meternihova politika na bliskom istoku". Radi se o zbirci dokumenata iz 1832 i 1833. godine - zapravo korespondenciji između ministara vanjskih poslova Austrije Meterniha i internuncija Otenfelsa.

Vjerovatno se ova zbirka orijentalnih dokumenata porodice Otenffels nalazi u Bečkom arhivu. Nije nam poznato da ju je iko nakon Popovića konsultirao.

- Knjiga sadrži 33 značajna dokumenta iz ovog perioda koji su smješteni u Osmanskom arhivu u Istanbulu. Svi dokumenti su obrađeni, prevedeni, urađena je i transkripcija te su stavljene u jednu knjigu kako bi se, ustvari, pokazalo koliki je značaj imalo ovo bh pristanište u 19. stoljeću. Također, to nam govori i o odnosu dvaju carstava, Habsburškog/Austrijskog carstva i Osmanskog carstva  te svih sporenja oko ovog pristaništa, kao i pristaništa koje je bilo u Sutorini, zato što su se tu poklapali interesi velikih sila i, naravno, uvijek je bilo potrebno nekakvo tetritorijalno razgraničenje između ova dva carstva koje je faktički bilo nemoguće. Sve je to ostavilo refleksije koje mi možda do današnjeg dana osjećamo i vidimo kada se radi o tom dijelu naše BiH - naglasio je autor knjige Emir Demir ističući da su svi dokumenti vrlo važni bez obzira na njihov obim.

(Hasan Eminović/Preporod.info)