Crna Gora: Muslimani ugroženi glasanjem protiv rezolucije u UN-u o vjerskoj mržnji i netrpeljivosti
Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC) odobrilo je rezoluciju o vjerskoj mržnji i netrpeljivosti nakon pokušaja spaljivanja Kur'ana u Švedskoj, koji je doveo do protesta širom muslimanskog svijeta. Prijedlog je usvojen u srijedu, ali su mu se usprotivile Sjedinjene Države i Evropska unija, rekavši da je u suprotnosti s njihovim stavovima o ljudskim pravima i slobodi izražavanja. Pakistan i druge zemlje Organizacije islamske saradnje osigurali su hitnu debatu u najvišem tijelu UN-a za ljudska prava. Rezolucija je, između ostalog, pozvala zemlje da poduzmu korake da "spriječe i procesuiraju djela i zagovaranje vjerske mržnje koja predstavljaju poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje".
Među državama koje su glasale protiv navedene rezolucije, odnosno za “slobodu” spaljivanja svetih knjiga je i Crna Gora što je izazvalo oštre reakcije u ovoj zemlji.
Anticivilizacijska odluka
Islamska zajednica u Crnoj Gori, odnosno reis Rifat ef. Fajzić je reagovao povodom glasanja Crne Gore u Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC).
- Trend paljenja Kur’ana, koji se sve više izjednačava sa izrazom slobode govora u najmanju ruku je najslabije osuđen nakon što je Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), odobrilo rezoluciju o vjerskoj mržnji i netrpeljivosti nakon pokušaja spaljivanja Kur'ana u Švedskoj. Ono što je u najmanju ruku šokiralo našu javnost, a uvrijedilo nas muslimane u Crnoj Gori je anticivilizacijska odluka naše vanjske politike da podrži paljenje svete knjige kao izraz slobode govora - piše na početku saopćenja.
Reis Fajzić se pita na čemu je zasnovana ovakva odluka.
- Sigurno je da nije na kulturi suživota različitih religija u Crnoj Gori, niti je u duhu građanskog i multikonfesionalnog opredjeljenja kojem Crna Gora teži. A pogotovo nije u duhu dobrih dobrosusjedskih odnosa koje baštine porodice različitih vjera i nacija u Crnoj Gori. Ova odluka sigurno nije ni izraz opredjeljenja većine građana, ako bi nekom uopšte i palo na pamet da je pravda demokratskom opredijeljenošću. Ko bi uopšte paljenje Kur’ana, Biblije, Tore ili bilo čije svete knjige u Crnoj Gori smatrao izrazom bilo kakve slobode - ističe reis Fejzić.
On podsjeća da je bilo, da ima i da se može desiti izliv mržnje prema islamu i muslimanima u Crnoj Gori, ali nikada se ta mržnja nije izražavala javnim spaljivanjem svete knjige.
- Zato nas interesuje ko stoji iza ovakve odluke. Je li to onaj isti narativ koji nije osudio ispisavanje grafita na Husein-pašinoj džamiji u Pljevljima ili Hadži Ismailovoj džamiji u Nikšiću. Ako su se ti oblici 'slobode izražavanja' mogli relativizovati da su počinioci istih recidivi bivše vlasti, ko stoji iza ove sramne odluke. Kome je u interesu da ovaj anticivilizacijski čin, koji je očiti manifest zločina iz mržnje podvede pod slobodu izražavanja - upozorio je.
Reis Fajzić traži da se u cilju rasvjetljavanja ove odluke, od Vlade da javno iznese obrazloženje ko stoji iza ove odluke i čime se vodio prilikom podrške ovog anticivilizacijskog čina.
- Želimo da vjerujemo da ovo nije zvanični stav Vlade, a ako jeste da čujemo i obrazloženje istog. Na taj način bismo zatvorili prostor za različite interpretacije koje bi nas vodile u nova u raslojavanja unutar našeg društva još jednim oblikom lažne demokratizacije i slobode, iza koje se krije raspirivanje mržnje i netrpeljivosti - poručuje ma kraju reis Rifat-ef. Fejzić.
Bošnjačka stranka očekuje obrazloženje odluke
Ovakav stav predstavnika Crne Gore u UN-u je dodatno opteretio političke odnose u zemlji koju više od godine dana vodi manjinska vlada u tehničkom mandate, dok traju pregovori o formiranju nove vlade.
- Odluka predstavnika Crne Gore pri UN, da ne podrži Rezoluciju o vjerskoj mržnji, nije odraz realnog sagledavanja aktuelnog trenutka u kojem živimo. Spaljivanje muslimanske svete knjige ili svete knjige bilo koje druge vjere, za osudu je i to ne može biti nikakva sloboda izražavanja, već odraz mržnje, nepoštovanja i barbarizma - izjavila je za Agenciju Anadolija Kenana Strujić Harbić, poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore.
- Crna Gora, kao zemlja koja baštini vrijednosti jednakosti, ravnopravnosti, multietničkog sklada, mora biti među prvima, kada je riječ o podršci ovakvim i sličnim rezolucijama. Zato smo iznenađeni glasanjem predstavnika Crne Gore pri UN, i očekujemo da Ministarstvo vanjskih poslova saopšti detaljno obrazloženje ovakvog stava - dodala je Strujić Harbić.
Ovakva odluka je izazvala brojne reakcije građana u Crnoj Gori koji ovo vide kao atak na multikonfesionalno društvo.
- Na zvaničnoj stranici Ministarstva vanjskih poslova nema ni jedna jedina riječ o ovom aktu. Pitam se kakva se to opasna politika i igra vodi ka svim muslimanima u Crnoj Gori. Zar nismo izvukli pouke sa vječito nemirnog i često krvavog Zapadnog Balkana? Ko je taj iz Crne Gore koji je mogao da glasa za spaljivanje najsvetije knjige muslimana. Sve političke i javne strukture treba da osude ovaj akt koji je uperen protiv mira i stabilnosti u Crnoj Gori - ističe Božidar Proročić, književnik i publicista sa Cetinja.
On poziva premijera u tehničkom mandatu Abazovića, ministra vanjskih poslova i predsjednika Milatovića da se javno oglase i objasne građanima Crne Gore spornu odluku.
- Da li će iko snositi odgovornost za ovaj čin koji je vrlo opasan i vodi ka destruktivnoj politici mržnje i razdora zbog koje Crna Gora tone na putu bez povratka. Pozivam sve slobodnomisleće intelektualce, profesore, akademike i građane Crne Gore da se čuje njihov glas u osudi ovog politički opasnog i vandalskog čina koji može dovesti do težih i nesagledivih posljedica. Pozivam Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Đorđa Radulovića da se javno oglase ovom povodom i iznesu svoj stav - poziva Proročić.
Evropa treba krenuti putem afirmacije različitosti
Jedna od država koja je glasala protiv rezolucije je Luksemburg.
- Radi se o zloupotrebi okupljanja i tzv. slobode izražavanja. U stvarnosti je to sloboda destrukcije i vrijeđanja. Muslimani koji žive u Luksemburgu sa pažnjom prate situaciju i svjesni su da žive u jednoj izrazito liberalnoj državi, u pravom smislu te riječi, a u kontekstu evropskih demokratija. To se nekad kosi sa načelima islama, ali često takva zajednica i sistem zna da bude i tolerantna prema islamu. Mi nemamo sličnih slučajeva vrijeđanja islama i muslimana kao u Švedskoj. U Luksemburgu je islam ozvaničena i priznata vjera. Generalno, na luksemburškoj političkoj sceni nemamo ultradesničarskih političkih partija - izjavio je za Anadolu Almir Mehonić, novinar i publicist iz Luksemburga.
On podsjeća da je muslimanska i bošnjačka zajednica dobro integrisana u luksemburško društvo, posebno bošnjačka zajednica koja čini apsolutnu većinu unutar muslimanske populacije.
- Naravno, postoji tu još prostora za unapređenje položaja i statusa. Lično se nadam da Evropa neće krenuti putem destrukcije već putem afirmacije različitosti i njenog uvažavanja i tolerancije. Slučajeva kao u Švedskoj će svakako biti, ali oni trebaju ostati na marginama društva sa jasnim osudama, a ne podsticajem da se u tom pravcu nastavi - smatra Mehonić.
Selektivnost u primjeni slobode govora
Također, protiv navedene rezolucije je glasala i Češka što je očekivano jer ova zemlja spade u grupu država sa “islamofobijom malih brojeva”.
- Glasanje protiv rezolucije je u kontekstu onih koji zagovaraju neograničenu slobodu govora ili apsolutizam u slobodi govora, koji međutim uvijek ima drugu stranu, a to je da se najčešće selektivno primjenjuje. Ova tematika ima više nivoa razumijevanja, a jedan je zakonski gdje su intencije predstavnika Češke, pretpostavljam, bile da se u okviru zakona što manje ograničava sloboda govora, ali da ne bude selektivna što je problem. Upravo ta selektivnost je prisutna u češkom društvu - izjavila je dr. Selma Muhić Dizdarević, predavačica na Karlovom Univerzitetu u Pragu.
(Preporod.info)
