Hoćemo li iskoristiti rezultate popisa

Svaka organizacija u svom djelovanju na lokalnom ili širem nivou nastoji doći do podataka o stanovništvu, kako bi svrhovito analizirala i ocjenjivala svoju viziju, kvalitetno i uspješno kreirala strategiju rada, kratkoročne i dugoročne planove, te dobila uvid s kojim negativnim trendovima se suočava ili će se suočiti u budućnosti. Čitajući definicije popisa zaključujemo da popis stanovništva predstavlja najobuhvatnije statističko istraživanje jedne države kojima se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovnicima, domaćinstvima/kućanstvima i stanovima. U tom kontekstu, rezultati popisa su veoma važni za daljnji rad Islamske zajednice i trebalo bi napraviti analizu svih segmenata popisa, njegovih tema koje su važne za njen rad.

Kako Islamska zajednica nema analitički tim, profesionalne analitičare čije bi analize bile referentne za sve službe, urede, uprave Islamske zajednice, kao i za druge organizacione jedinice poput muftijstava i medžlisa, ostaje pitanje da li i na koji način će se Islamska zajednica okoristiti rezultatima popisa, odnosno da li će rezultati biti izvor informacija pri daljnjem planiranju.

Kako Islamska zajednica nema oformljen analitiči tim, profesionalne analitičare kretanja u društvu i Islamskoj zajednici, čije bi analize bile referentne za sve službe i urede Islamske zajednice, ostaje pitanje da li i na koji način će se Islamska zajednica okoristiti rezultatima popisa, odnosno da li će rezultati biti izvor informacija pri planiranju nastavka realizacije njene vizije i misije.
S obzirom da su Bošnjaci u većem procentu muslimani, u članku se navode interesi Bošnjaka kao interesi muslimana. Mnoge teme zaslužuju analizu, međutim, kako smo ograničeni prostorom, osvrnut ćemo se samo na neke.

Dovoljno vjerskih službenika na ukupan broj muslimana?
Rad, planiranje, razvoj i budućnost IZ, kao i svake druge vjerske organizacije, uveliko ovisi o broju njezinih aktivnih i potencijalnih članova: da li se taj broj smanjuje, povećava ili je isti u zadnjih nekoliko godina? Shodno rezultatima popisa Islamska zajednica treba razmotriti da li je važnije otvarati nove škole, medrese, džamije za neke buduće generacije ili u okviru svojih mogućnosti ekonomski jačati već postojeće generacije i podsticati ih na “stvaranje“ novih generacija koje će kasnije za svoje potrebe i za svoje vrijeme graditi medrese, džamije, islamske centre itd. Drugim riječima, hoće li Islamska zajednica, čak i u najefikasnijoj formi rada, u skorijoj budućnosti imati u učionicama obdaništa, mekteba, medresa, fakulteta više stolica i klupa nego učenika; više vjeroučitelja i muallima nego djece, ili više imama/hatiba nego džematlija? Također, shodno rezultatima popisa Islamska zajednica može analizirati ima li dovoljno vjerskih službenika na ukupan broj muslimana ili je broj zadovoljavajući, a novo osposobljavanje kadra može rezultirati ubrzavanjem proizvodnje „tehnološkog viška“.

Gdje praviti džamije, domove, islamske centre
Shodno rezultatima popisa, koji će pokazati razmještaj muslimana u BiH, Islamska zajednica može efikasno planirati otvaranje džamija, škola, islamskih centara, te gdje i u kojim sredinama je potrebna izgradnja vjerske infrastrukture, otvaranje ili obnavljanje medžlisa... Islamska zajednica nakon popisa ima fotografiju zatečenog stanja muslimana od najmanjih naselja do regionalnih centara.

Popisom se dobiva i uvid da li se raseljene osobe tokom agresije namjeravaju vratiti u prijeratna prebivališta. Može li Islamska zajednica revitalizacijom vakufa, u manjem entitetu zadržati Bošnjake u njihovim prijeratnim prebivalištima? Može li ovim domaćinstvima, naročito u manjem entitetu, Islamska zajednica dati na besplatno korištenje livada, šuma i obradivog zemljišta koji su sastavni dio vakufa? Ako se dođe do zaključka da Bošnjaci prodaju zemlju u manjem entitetu, može li se ona sačuvati institucijom vakufa, odnosno promoviranjem prakse uvakufljenja?

Islamska zajednica će analizom imati realniji uvid u broj Bošnjaka u dijaspori, stoga može detaljnije planirati aktivnosti mešihata, muftijstava i džemata u dijaspori: da li trenutna vizija, angažman i kapaciteti Islamske zajednice odgovaraju potrebama bošnjačke/muslimanske dijaspore, naročito mlađih generacija; jesu li kompetencije osoba koje se šalju radi imamsko-hatibsko-muallimske službe zadovoljavajuće; kakve su «marketinške» ponude Islamske zajednice za mlade iz dijaspore da se školuju u bh. medresama itd. Pokazat će se, jednim dijelom, imaju li Bošnjaci u dijaspori uopšte namjeru ikada više živjeti u BiH.

Život u gradovima ili selima
Rezultati će zvanično ukazati i na trend preseljavanja stanovništva iz ruralnih područja u urbane sredine. Prema informacijama iz određenih medžlisa mnogi ruralni džemati zbog nedovoljnog broja stanovnika naselja, odnosno članova Islamske zajednice, moraju prestati s aktivnim radom. Ako se trend napuštanja ruralnih područja nastavi, kako angažirati imame u ruralnim područjima i na koji način ih finansirati; kako pronaći odgovarajuću radnu snagu za obradu vakufskog zemljišta; mogu li džamijske prostorije odgovoriti zahtjevima novih stanovnika u gradovima; kako izgraditi omladinske centre i predškolske ustanove za njihovu djecu...?

Islamska zajednica će moći preciznije planirati rad s mladima nakon popisa, jer podaci će pokazati starosnu strukturu stanovništva. Također, određeni medžlisi u manjem entitetu već su predložili Rijasetu određene projekte u cilju otvaranja domova za smještaj samaca, umirovljenika-penzionera, starih i iznemoglih lica čiji su potomci u dijaspori, a analizom rezultata popisa Islamska zajednica može razmotriti opravdanost otvaranja ovih domova.

Pored toga što su pokazatelji o broju vjenčanih i razvedenih u direktnoj su vezi s brojem rođenih, oni skreću pažnju Islamskoj zajednici i na određene vjerske teme u vezi s bračnim, vanbračnim životom i trendovima koji su u ovom kontekstu karakteristični na posttranzicijska društva.

Ako se ne odlučimo na analizu rezultata popisa na nivou Rijasetua, onda muftijstva i medžlisi pa i džemati trebaju napraviti analizu za svoje potrebe.
S podacima o broju muške i ženske populacije IZ može revidirati svoj misionarski rad i pristup školovanju i angažmanu osoblja: nudi li Islamska zajednica ženskoj populaciji adekvatne vjersko-kulturne sadržaje shodno njihovom ukupnom broju; koje aktivnosti pri muftijstvima i medžlisima mogu odgovarati članicama Islamske zajednice; koji je krajnji cilj školovanja profesorica islamske teologije, pedagogije...?

Islamska zajednica će s rezultatima popisa imati uvid i u stanje pismenosti i obrazovanosti muslimana u BiH, a vjersko-prosvjetiteljske aktivnosti Islamske zajednice su usko vezane za obrazovnu strukturu muslimana. Odgovaraju li edukativni sadržaji i manifestacije Islamske zajednice nivou (ne)obrazovanosti muslimana u BiH?

Analizom rezultata popisa možemo dobiti podatke o ekonomskoj stabilnosti Bošnjaka. Suvišno je ovdje razmatati koliko su podaci o ekonomskom stanju važni. Nakon popisa Islamska zajednica može analizirati i revidirati svoj humanitarni rad.

Drukčiji pristup članstvu i prikupljanju zekata
Islamska zajednica će na lokalnom nivou imati uvid u broj domaćinstava koja pripadaju jednom džematu te način, efikasnost i mogućnosti tzv. naplate članarine shodno broju redovnih članova i ukupnog broja domaćinstava na određenom području.

Također, Islamska zajednica može shodno podacima o domaćinstvima dodatno analizirati način i vrstu prikupljanja zekata. Ako podaci pokažu da se na jednom području većina muslimanskih domaćinstava bavi stočarstvom i poljoprivredom, a u obzir se uzme nepovoljno poslovanje na domaćem i evropskom tržištu na kojem se bh. proizvodi još ne respektiraju, da li treba ozbiljnije pristupiti skupljanju zekata na poljoprivredne proizvode?

Ukrštavanjem podataka popisa moguće je doći do različitih pokazatelja koje Islamska zajednica može iskoristiti u svom planiranju. Ako ne bude postojala odluka za analizu rezultata popisa na nivou Rijaseta, onda bi muftijstva i medžlisi pa čak i džemati trebali napraviti analizu za svoje potrebe.