Herojska borba Mostaraca prije 30 godina spasila je ne samo Mostar, već i državu Bosnu i Hercegovinu

Nizom programa, posjetama šehitlucima, polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe, memorijalnim skupovima kod spomen-obilježja u Mostaru i okolini, obilježena je 30. godišnjica deblokade Mostara i spajanja sa slobodnom teritorijom Republike Bosne i Hercegovine.

Programima je obilježena i godišnjica pogibije legendarnog komandanta mostarske brigade, heroja rata, Midhada Hujdura - Hujke, koji je u vojnim operacijama, zajedno sa 11 saboraca, poginuo oslobađajući kasarnu Sjeverni logor.

Brojne delegacije iz političkog, javnog života, među kojima su bili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, potpredsjednik FBiH Refik Lendo, ministar za pitanja boraca i invalida odbarambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić, izvršne i zakonodavne vlasti u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ratni komandanti i udruženja proisteklih iz rata, na mostarskim šehitlucima položile su cvijeće, nakon čega su prisustvovali svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu.

Jedinice IV Korpusa su 30. juna 1993. godine izvele jednu od najbriljantnijih i najvažnijih akcija Armije Republike BiH tokom rata, oslobađajući Sjeverni logor i bjelopoljsku kotlnu, čime su Mostar spojile sa jedinicama VI korpusa i utvrdile koridor za protok municije, hrane i ljudstva.

- U tom trenutku na prostoru od osam kilometara, u krajnje nehumanim uslovima, živilo je preko 35000 stanovnika, tako da je akcija bila neminovna i morala se izvesti - prisjetio se ratni komandant Esad Kosić, koji se na skupu obratio u svojstvu predsjednika Jedinstvene organizacije boraca Grada Mostara.

Akcija je počela u ranim jutarnjim satima. U tom momentu nije bilo planirano zauzimanje Sjevernog logora, ono je trebalo ostati kao otporna tačka koja se trebala kasnije raditi.

Međutim, komandant Hujka je na svom brifingu odlučio da izvede ovaj napad, vodeći se idejom da će, ako uzme Sjeverni logor, Armija imati širi protok i prolaz prema sjeveru, što se pokazalo tačnim.

U napadu odmah gine pet boraca, među kojima je bio i komandant brigade Midhad Hujdur - Hujka. Poginuo je i komandant Vojne policije, međutim, jedinica dalje nastavlja napad i zauzima glavne objekte u kasarni i stvara predispozicije za uzimanje logora.

Ovom akcijom omogućen je opstanak stanovništva u Mostaru i opstanak države Bosne i Hercegovine kao cjelovite zajednice ljudi i naroda koji je vole i koji je smatraju svojom domovinom.

- Pouka ove akcije je da više nikada ne dozvolimo da nam drugi kroje sudbinu i da ne dozvolimo da nas zavaraju svojim lijepim riječima i pričama da će nas oni štititi i odbraniti. Branili su nas u Srebrenici, branili su nas po cijeloj Bosni, branili su nas u Mostaru. Nisu nas odbranili, 9. maja su svi pobjegli i ostavili su nas same da se borimo.

Svoju smo slobodu izvojevali i moramo biti ponosni na ljude koji su pali u ovoj borbi - poručio je Kosić.

Uz podsjećanje na značaj bitke za deblokadu Mostara, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić je naglasio kako će Midhad Hujdur - Hujka ostati zapamćen po svojoj junačkoj borbi za očuvanje Bosne i Hercegovine.

- Imamo obavezu prema najčasnijim, najhrabrijim i najboljim bosanskim sinovima koji su branili i odbranili ovu zemlju, ne žaleći pri tome u njene temelje položiti i svoje živote. Te ljude nikada ne smijemo zaboraviti, a briga o njihovim porodicama je naša trajna zadaća. Vrijedni su svakog poštovanja i zaslužuju da njihove priče znamo i da o njima govorimo - kazao je Lokmić.

Za akciju deblokade Mostara brigadir Armije, zamjenik komandanta IV korpusa i bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević, u zvaničnom obraćanju kazao je da su tog dana srušeni planovi takozvane Herceg-Bosne o hrvatskom stolnom gradu.

- Danas svi znamo da nam je bila namijenjena sudbina Srebrenice i nestanak. Sjećajući se događaja tih dana ne možemo a da ne osjetimo onu istu bol, onaj isti inat, prkos i ponos. Mostar je doživio dvije agresije. Spaljen je i ubijen grad, pretvaran je u prah i pepeo. Ubijani smo samo zato što se drugačije zovemo i ne podržavamo fašističke ideologije - kazao je Oručević.

Prisjetio se detalja iz jedne privatne kuće o planiranju akcije oslobođenja Mostara, koje je uslijedilo odmah nakon napada HVO-a 9. maja 1993. godine.

- Najsmjeliji među nama ponudili su se da prođu kroz četničku teritoriju do Bjelimića i Konjica, da donesu potrebnu municiju bez koje se nije mogla izvesti akcija. I dok su borci na Bulevaru trošili i posljednje metke, a neprijatelji pozivali na predaju, ti momci su došli sa konvojem do Mostata i municijom natovarenom na konjima. Nakon toga heroji Mostara krenuli su u borbu na život i smrt. Grad je deblokirna i spojen sa slobodnom teritorijom. Žrtve su bile velike, tih dana mostarski prakovi su pretvarani u šehitluke. U isto vrijeme od strane zločinaca HVO-a počinje teror i zatvaranje Mostaraca u zapadnom dijelu grada. Dogodili su se najgori zločini koje ljudski um može zamisliti. Ne postoje riječi kojima se migu opisati sve patnje naših građana, protjeranih, a danas rasutih širom svijeta - akcentirao je Oručević.

Osvrnuvši se na poslijeratnu izgradnjju mira, naglasio je kako je to bio težak proces, jer su u njemu učestovavali i negatori Bosne i Hercegovine.

- Trebalo je imati strpljenja i mudrosti da bi išli procesi jačanja države. U tome smo bili i ostali čuvari ideje i multietničkog života. Pokušali su zločinci, i bezuspješno pokušavaju i danas, izjednačiti sve strane u ratu. Velika satisfakcija i olakšanje došli su presudom Suda u Hagu koji je kaznio rukovodstvo te zločinačke organizacije na dugogodišnji kaznu. Time je došla historijska potvrda ko je agresor, a ko žrtva - kazao je Oručević.

Kao potvrdu iznesenim stavovima naveo je i činjenicu da je Armija bila jedina priznata antifašistička vojna strana na paradi 9. maja 1995. godine u Parizu, kada je zastavu sa ljiljanima nosio komandant Semir Drljević Lovac.

- Svjedočimo da smo imali međunarodnu podršku i puno saveznika u mnogo teža vremena i očekujemo od naših političkih predstavnika da uspiju povratiti status naše zemlje i naše ideje kakve zaslužujemo - poručio je Oručević.

Prisutnima su se tokom akademije obratili još i potpredsjednik FBiH general Armije Refik Lendo i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Uz riječi zahvalnosti preživjelim borcima Armije, saosjećanja porodicama šehida i poginulih boraca, općenito su govorili o važnosti deblokade Mostara, herojstvu Midhada Hujdura - Hujke i njegovih saboraca, te o značaju očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Za herojsku borbu Mostaraca prije 30 godina Bećirović je kazao da je spasila ne samo Mostar, već i državu Bosnu i Hercegovinu.

(Hasan Eminović/Preporod.info)