U Cazinu održan seminar za mlade: Njegovanje vjerskog, nacionalnog i institucionalnog identiteta

Proteklog vikenda u medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu je organiziran dvodnevni serminar za mlade pod nazivom „Njegovanje vjerskog, nacionalnog i institucionalnog identiteta“ kojeg organizira Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (Uprava za vjerske poslove i Uprava za vanjske poslove i dijasporu), te Centar za dijalog – Vesatijja. Od strane eminentnih izlagača, tretirane su veoma važne teme o kreiranju i njegovanju identiteta kod mladih. Predavači su bili dugogodišnji reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa-ef. Cerić, prof. dr. Senad Ćeman, dr. Enes Svraka i književnik Hadžem Hajdarević. U uvodnom djelu su se obratili domaćini ovog skupa: muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić i direktor Cazinske medrese prof. Zuhdija Handanović, te ispred Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Enes Svraka, dok je cjelokupni program veoma uspješno moderirao Amar-ef. Grahović, koordinator Mreže mladih Muftijstva bihaćkog.

Muftija Kudić u svom obraćanju je izrazio zadovoljstvo održavanjem ovakvog seminara i poželio učesnicima uspješan rad.

- Izražavam veliko zadovoljstvo što možemo prisustvovati ovakvom seminarui koristim priliku da se zahvalim Mreži mladih Muftijstva bihaćkog i organizatorima ovog seminara, te mladima koji kreiraju i realiziraju brojne važne aktivnosti na prostoru našeg muftijstva. Jasne vrijednosti i ciljeve koje smo stavili pred sebe predstavljaju identitet jedne osobe. Osoba koja propituje svoj identitet često bude posljedica udaljavanja od domovine ili zavičaja u kojem je odrasla i formirala svoje identitete. Identitet je termin koji se koristi za opisivanje osobe, njegove individualnosti i odnosa prema drugima. Kur'an Časni prihvata mnoge identitete čovjeka; porodični, plemenski, zavičajni i nacionalni, kada kaže: "I plemenima i narodima vas učinili." Međutim, oni predstavljaju samo sredstvo prema svrhi i cilju, a to je da je najdugotrajniji onaj identitet koji je protkan vjerom. Taj identitet je najplemeniti, jer sadržava u sebi sve identitete i potvrđuje svrhu stvaranja i postojanja ljudskog roda na ovom svijetu. Dok je krajnji cilj susret različitih kulutra. Allah, dž.š., kaže: "Da biste se upoznavali!" - pojasnio je muftija Kudić.

O definiciji identiteta i kako on nastaje, te o kontinuitetu pamćenja je govorio prof. dr. Mustafa-ef. Cerić. On se kratko zadržao na jednoj od definicija identiteta koju je ponudio, te govorio o važnosti kreirenja, njegovanja i razvijanja vlastitog identiteta kod mladih.

- Danas u svijetu imamo dvije tzv. akutne krize, koje su globalne i koje dotiču sve nas kao pandemija, a to su kriza identiteta i kriza legitimiteta. Prikazao sam video na kojem jedna žena najavljuje da će tužiti svoje roditelje što se je ona rodila. Možda je ovo neka provokacija ili neki vid mladalačkog buntovništva, ali ovakvih i sličnih primjera nemamo samo kao incidente, već kao veoma učestale pojave. Ona, također, poziva mlade djevojke i buduće majke da dobro razmisle hoće li i zbog čega roditi dijete. To je posljedica krize identiteta, jer se stvara konfuzija oko brojnih pitanja identiteta; roda, porodice, nacije, domovine, jezika i dr. Svi mi često govorimo o opasnosti gubljenja vjerskog i nacionalnog identiteta, ali je očito da mi prije toga dolazimo u krizu kod najelementarnijih pojmova i kada se aksiomi dovode u pitanje. Identitet ima mnogo definicija, a jedna od onih koju sam danas obradio jeste da je identitet kontinuitet pamćenja. Identitet ili taj ID čovjeka, za kojeg poznati filozof Frojd kaže da je nepoznanica, u našem muslimanskom učenju je poznanica, gdje nas Kur'an podsjeća da je Gospodar svjetova sva stvorenja koja će stvoriti okupio i upitao ih: "Zar ja nisam vaš Gospodar?" Oni su odgovorili: "Bela - svakako da jesi i mi tome svjedočimo." I s toga je ovaj odgovor poznanica našeg ID-a, što je ustvari odgovor kako je kreiran identitet - rekao je dr. Cerić

Direktor Centra za dijalog Vesatiija i profesor na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu prof. dr. Senad Ćeman je govorio kako prepoznati uzoriti autoritet u vjeri referirajući se na samo značenje riječi "uzor", kao i na alternativne pravce koji se nude kao uzori mladim ljudima.

- Odabrali smo da govorimo termin "uzor" a ne autoritet, jer je uzor dobrovoljan. Uzor se ne nameće i bira se dobrovoljno za cijeli život. Tu je nezaobilazan Kur'anski ajet koji nam poručuje da u Božijem poslaniku Muhammedu, a.s., imamo divan uzor. Također je od velikog značaja da govorimo o institucionalnom identitetu kroz Islamsku zajednicu i da potcrtamo ulogu Mreže mladih unutar institucionalnog tumačenja i prakticiranja islama u Islamskoj zajednici. Jedan od razloga zašto smo ovaj seminar naslovili na ovakav način jeste da mi smatramo da u ovoj fazi životne dobi naše omladine je važno da se suoče sa ovim idejama. Mi imamo priliku i obavezu da našoj omladini pošaljemo informaciju i da ih pozovemo da slijede naše vjerske, nacionalne i instutcionalne vrijednosti - poručio je dr. Ćeman.

Dr. Enes Svraka, rukovodilac Odjela za mekteb i mlade Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je govorio o historijatu i institucionalnom identitetu Islamske zajednice, te o mjestu kojeg mladi ljudi trebaju biti pozicionirani unutar zajednice sa refleksijama na cijelo društvo.

- Svakako, sam naziv šalje nam poruku o važnosti tema o kojima smo govorili u ovom dvodnevnom seminaru. Kada je u pitanju institucionalni identitet, mi smo se u ovom seminaru fokusirali na institucionalni identitet Islamske zajednice iz razloga što smatramo važnim da mladi znaju o vremenu nastanka Islamske zajednice i izazovima s kojima se suočila i putu kojim je prošla Islamska zajednica od njenog formiranja i konačno kako danas izgleda i funkcioniše Islamska zajednica na svim nivoima, od džemata do Sabora. Htjeli smo da mladi razumiju da su i oni dio procesa koji se dešavaju u Islamskoj zajednici i da se to višestruko odražava na cijelo društvo i da mladi u tom kontekstu imaju svoje mjesto, ulogu i zadatak kojeg trebaju da izvrše - izjavio je dr. Svraka

Naš poznati književnik i pjesnik Hadžem Hajdarević je govorio o slojevitosti jezičkog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine između slobode, tradicije i odgovornosti, te se osvrnuo na nekoliko konkretnih primjera značaja jezičkih izražaja za kompletnu društvenu zbilju našeg naroda.

- Jezik je od velike važnosti za svaki narod i njegov identitet. Naš jezik ima svoj bogat historijski opus: glagoljica, bosančica, latinica, ćirilica. Posebno je bosanski jezik bogat usmenom i pismenom knjizevnošću. To možemo vidjeti kroz razne balade i kroz primjer Hasanaginice konkretno, kojom je bio očaran čuveni Gete, a koji je o Hasanaginici rekao: "Narod koji ima ovakve balade zaslužuje slobodu". Posebno važan segment u našem jeziku su sevdalinke i njihova alegorijska pozadina, u kojoj su se često komentarisali aktuelni društveni tokovi, poput pjesme „Moj dilbere“, gdje se žena borila da joj se dozvoli izlazak iz kuće i učestvovanje u javnom životu. Nije novina da Zagreb i Beograd svojataju naše pisce i pjesnike, što nam nalaže da moramo čuvati i promovisati naše pisce i njihova djela kako ne bi postali tuđe vlasništvo. Posebno bih volio da se obrati pažnja na Mehmedaliju Maka Dizdara i njegovo djelo "Kameni spavač", jer je to jedno od naših najvećih pjesničkih ostvarenja, kome se nije pridavalo pažnje onoliko koliko on to zaslužuje - zaključio je Hajdarević.

U sklopu ovog seminara je održana i radionica, u terminima predviđenim za diskusiju je bilo mnogo dobrih i kvalitetnih analiza i pitanja, te su mladi proveli ispunjen i kvalitetno osmišljen vikend u kojem je bilo i dovoljno vremena i prostora za međusobno druženje i rekreaciju.

(Prepood.info)