Glasovi nade: Srebrenica kroz oči preživjelih žena

Jedna od podcijenjenih i vrlo često zanemarenih tema vezanih za opkoljenje i pad Srebrenice jeste herojska uloga žene. U utorak, 20. juna 2023. godine, u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana, održana je tribina povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici. 

Gošće tribine bile su preživjele žrtve genocida u Srebrenici - Fatima Klempić, dr., Saliha Osmanović, Azmira Malagić i Almedina Dautbašić Memišević.

Gošće iz Srebrenice, heroine, danas imaju iznimnu ulogu, one govore i upozoravaju na stradanja i događaja 90-tih godina na području opštine Srebrenica, dok se istovremeno bore sa samoćom i dostojanstvenim gubitkom svojih najmilijih.

Sa Srebreničankama je razgovarala novinarka Ksenija Horvat.

Početkom rata, žene su preuzele brigu o svemu, pa tako i o porodici, koja je u tradicionalnoj i konzervativnoj zajednici bila rezervirana za muškarce. Bile su prisiljene nastaviti s uobičajenim poslovima, kao što su pripremanje hrane - nije bilo osnovnih sredstava za život - odgoj djece, briga o domu i higijeni - bez osnovnih higijenskih sredstava - te opskrba djece odjećom i obućom.

Žene su imale važnu ulogu i u pripremi transporta za vojnu bolnicu u Srebrenici. Mnoge od njih odigrale su važnu ulogu u aprilu 1993. godine, kada je vrhovni komadant UN-a, francuski general Morillon, posjetio Srebrenicu. Tada ga je skupina žena zaustavila, natjeravši ga da ostane u Srebrenici. Rezultat toga bilo je proglašenje Srebrenice zaštićenom zonom UN-a. I u poslijeratnom vremenu uloga žena je ključna, posebno u procesu traženja masovnih grobnica i identificiranja posmrtnih ostataka žrtava genocida.

Priča Salihe Osmanović jedan je od simbola Srebrenice i zaslužuje mjesto u školskim udžbenicima.

Velika većina ljudi koji su barem malo više istraživali što se događalo u Srebrenici u julu 1995. godine, nalšli su na snimak iz Srebrenice od 13. jula 1995. kada Salihin suprug Ramo, kojeg je vojska RS prisilila, zove sina Nermina da se preda Srbima.

Ovo je situacija u kojoj se ni jedan otac ne bi želio naći, pozivajući sina izravno u smrt. Saliha je u genocidu u Srebrenici izgubila dva sina, Edina i Nermina, te supruga Ramu. U Haagu je svjedočila protiv Ratka Mladića i pritom nije pristala na status zaštićenog svjedoka. Odlučno je rekla ne i rekla je da bi kriminalca mogla pogledati u oči. Vratila se u svoje selo i njihovu porodičnu kuću. Živi potpuno sama. Kaže da su joj svako ljeto najteži Bajrami i mjesec juli, a prisjeća se svih događaja.

Doktorica Fatima Klempić završila je Medicinski fakultet u Tuzli neposredno prije odlaska u vojsku i zaposlila se u Domu zdravlja u Bratuncu.

Bila je jedna od pet doktorica u bolnici u Srebrenici i jedna od rijetkih žena koje su se pridružile muškarcima na putu kroz šume do slobodne teritorije. Svoja je iskustva podijelila je s prisutnima. Uvjeti su bili preteški, tijela, mrtvih i ranjenih bilo je na sve strane, ali Fatima je bila jedna od rijetkih koja je uspjela preživjeti kalvariju od Srebrenice do Tuzle.

Izgubila je 40 članova svoje porodica, prijatelja i pacijenata. Kazala je da se odlučila krenuti prema Tuzli, jer je na taj način mogla upravljati svojom sudbinom.

Azmira Malagić je, kao i većina ljudi iz okolnih sela i gradova, živjela u Srebrenici, jer je proglašena zaštićenom zonom. I njena priča puna je boli, teških sjećanja, prizora smrti i borbe za preživljavanje.

Unatoč svemu, njezina priča ima lijepih uspomena, kao što su situacija u Srebrenici u ljeto 1993. godine, rođenje kćerke, proslava prvog rođendana (čudom snimljena proslava), kraj svega lijepog u ljeto 1995. i smrt njenog muža.

Almedina Dautbašić Memišević je najmlađa preživjela, a njene tinejdžerske godine ovjekovječene su događajima i padom Srebrenice, smrću majke i oca, ogromnom naninom brigom za nju, njena dva brata i sestru.

Djetinjstvo je provela u domu, jer je bilo gotovo nemoguće pronaći žive rođake koji bi se brinuli o njoj i njezinoj braći i sestri. Unatoč teškim uvjetima, ljeta kod kuće bila su joj lijepa. 

Podršku srebreničkim heroinama iskazali su brojni gosti koji su prisustvovali tribini među kojima su bili muftija Nevzet Porić, gosp. Aleš Musar, gosp. Robert Waltl iz Liberalne Jevrejske zajednice, gospođa Mateja Demšič, načelnica Odjela za kulturu Grada Ljubljane, imami i muallime, te mnogi drugi koji nisu ostali ravnodušni nakon saslušanih priča. 

Memorijalni program 8372 živa sjećanja je program kojim se svakog ljeta upozorava i podiže svijest o genocidu u Srebrenici. 

(Preporod.info)