Stolac: Naučni skup o Halvetijama okupio eminentne istraživače sufijske tradicije u BiH

Centar za istraživanje i unapređenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini "CID BiH" organizirao je danas 12. naučni skup u Stocu, s radnim naslovom "Halvetijski tarikat: Najznačajnije ličnosti, usul i ogranci".

U svojstvu izaslanika reisul-uleme dr. Husein ef. Kavazovića skup je otvorio goraždanski muftija Remzija-ef. Pitić.

Uz izraze zadovoljstva da ima priliku prisustvovati ovom skupu, muftija Pitić je podsjetio kako je bošnjački narod tokom historije sistematski odrođavan od sebe.

- Naša tradicija je slavna tradicija. Prisustvo islama na ovom prostorima je, prema pouzdanim istorijskim izvorima, mnogo starije od onog perioda kojeg smo oficijelno učili u školama. Stoga je pitanje našeg identiteta i istraživanje našeg korijena jedno od najvažnijih pitanja naših ljudi - primijetio je muftija Pitić, uz podsjećanje da je u posljednjem stoljeću sistematski Bošnjacima nametan narativ odricanja od vlastitih vrijednosti. 

Naveo je nekoliko neprikosnovenih tragova sufijske tradicije u Bosni i Hercegovini još i prije njenog ulaska u sastav Osmanskog Carstva, koja se naslanjala na raskošnu predislamsku kulturno-historijsku baštinu.

- Niko nikad nije razvio tako sofisticiranu kulturu islama kao što su to učinili Bošnjaci - kazao je muftija Pitić.

Stavove je ilustrirao odnosom muslimana prema mrvi hljeba ili neke druge hrane koji je stoljećima njegovan u muslimanskim porodicama, učenjem salavata s džamijskih munara uoči petka i uoči ponedjeljka, potom čitanjem značenja arhitektonskih elemenata sakralne arhitekture.

- Ako se ne vratimo izvornim vrijednostima, jer smo u tom nastojanju prekinuti, onda će nam budućnost biti vrlo neizvjesna - upozorio je muftija Pitić.   

Uspješan rad skupa u kratkom obraćanju učesnicima je poželio i prof. dr. Šejh Ćazim Hadžimejlić, predsjednik Tarikatskog centra BiH.

Specifičnosti halvetijskog tarikata, naveo je Hadžimejlić, na prostorima BiH razvile su ljepote dobrog odnosa prema komšijama i općenito prema ljudima. Neizbrisiv trag u tom smislu, dodao je, ostavili su tri hanikaha u Sarajevu.

U izlaganju je kao jednu od potvrda rasprostranjenosti halvetijskog tarikata na tlu BiH  napomenuo da su su halvethane, prostor za osamljivanje, nalazile u nekoliko  bosanskohercegovačkih tekija.

Hadžimejlić je kratko podsjetio i na neke od osobenosti halvetijskog tarikata u činjenju ibadeta i zikra.

Uvodno izlaganje, u kojem je obrazložio motive i povode naslovljene teme, održao je šejh Halil Brzina Hulusi.

Nemir ubrzanog života savremenog čovjeka, naglasio je Brzina, potiče na traženje unutrašnjeg mira. Smanjenje broja pripadnika halvetijskog tarikata, prokomentirao je konstatacijom da se u ljudskom srcu istovremeno ne mogu biti dvije ljubavi: ljubav prema svijetu i ljubav pram Stvoritelju.

- Allahovi darovi  dolaze u srca vjernika, a ako tamo nađu ljubav prema ovom svijetu, neće se u njemu zadržati - rekao je Brzina.

Na ovo značajno utječu preokupacija materijalnim dobrima, preopterećenost manipulativnim informacijama, opća dinamika stvarnosti koja čovjeka okreće egzistencijalnim brigama.

- Tesavufsko učenje je prijeko potrebno vjernicima, ako se žele uzdignuti iznad svakodnevnih preokupacija - rekao je šejh Brzina.

Pojasnio je kontekste i odlike tradicije halveta, osamljivanja derviša 40 dana u posebno predviđenom prostoru, te ukazao na otežavajuće okolnosti za primjenu ove tradicije u današnje vrijeme. Međutim, dodao je, principe halveta moguće realizirati alternativnim metodama na način da srce duhovnog putnika treba biti vezano za Allahom, dok je svojom vanjštinom okružen Božijim stvorenjima.

U izlaganju je protumačio nekoliko kur'anskih pripovijesti koje govore o osamljivanju poslanika radi predanosti zikru i ibadetu, a potom naveo i neke biografske podatke historijskih ličnosti iz BiH koje su pripadale ovom tarikatu.

U radu naučnog skupa učešća je uzelo petnaestak naučnih radnika, istraživača, šejhova iz BiH i regiona.

Prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić govorila je o temi "Halvetijski pir Muhamed Sejfudin Iblizović - paradigma bosanskog hala", prof. dr. Amina Šiljak-Jesenković o ograncima halvetijskog tarikata, prof. dr. Sead Alić o "Prelamanju svjetlosne zrake u vodi", doc. dr. Elvir Musić o životu šejha Zahida Gilanija, dr. Ferid-ef. Dautović o Elći Ibrahim-pašinom hanikahu u Travniku, foke j doc. dr. Samed Omerdić govorio o sukobu Halvetija i Safavija i širenjuj halvetijskog pravca u osmanskoj imperiji.

Hafiz dr. Berin Bajrić je govorio o šejh Salahuddin Uššakiju i Ali-dede Bošnjaku, dr. Senad Hasanagić o Džemalijama kao ogranaku halvetijskog tarikata, šejh Ilhan Šeh o usulu tarikata "Halveti-Hajati", prof. Ejup Salih o halvetijskom tarikatu u Sjevernoj Makedoniji, Hišam-ef. Hafizović o Halvetijama u djelu Šejhul-islama Zahida El-Kevserija, Samir Hatkić o Gazi Husrev-begu kao halveti sufija vanrednih duhovnih horizonata blistavih refleksija na život, mr. Suad Mujakić o Koski Mehmed-pašinom hanikahu u Mostaru, a mr. Zajim Kruško o halvetijskoj tekiji u Rudom.

Radovi izloženi na današnjem naučnom skupu bit će štampani u novom broju zbornika radova koji će javnosti biti dostupan do održavanja, novog, sličnog, 13. po redu naučnog skupa u Stocu.

(Hasan Eminović / Preporod.info)