Donirajmo za njihovu budućnost: I mali iznosi čine čuda

Iznosi u ovom projektu mogu biti 15, 20, 50 konvertibilnih maraka ili onoliko koliko mjesečno možemo izdvojiti kako bismo pomogli djeci bez roditeljskog staranja u okviru SOS Dječijih sela BiH

SOS Dječija sela u BiH su humanitarna organizacija koja brine o djeci i mladima bez roditeljskog staranja i osigurava im odrastanje u porodičnom okruženju. Pored brige o djeci bez roditeljskog staranja, SOS Dječija sela u BiH pomažu porodicama u socijalnoj potrebi da ostanu na okupu te rade na prevenciji izdvajanja djece iz porodica porijekla, jačajući roditeljske kompetencije i osnažujući cijele porodice. O samom načinu djelovanja ove ustanove razgovarali smo s Malikom Garibijom, nacionalnim direktorom SOS Dječijih sela i Anom Čabarkapom koja je zadužena za odnose s javnošću u ovoj organizaciji.

- SOS Dječija sela su međunarodno najveća organizacija koja se bavi direktnom brigom o djeci bez roditeljskog staranja, tako da u 138 zemalja svijeta brinemo o više od 60.000 djece i mladih. U Bosni i Hercegovini smo također najveći servis za brigu u ovoj populaciji. SOS je rad u BiH započeo 1994. godine sa prvim humanitarnim projektima, a u toku 2022. u brizi smo imali u prosjeku 200 djece i mladih. Međutim, mnogo važniji od samog broja je naravno kvalitet i način brige koji imamo. SOS provodi porodični oblik brige što znači da svako dijete u našoj brizi odrasta u jednoj SOS porodici, gdje nastojimo izgraditi emotivne veze, pružiti im toplinu, bliskost i okruženje kao i u svim drugim porodicama - kazao je direktor Garibija.

Briga o djeci i kada postanu punoljetna

- SOS Dječija sela BiH pružaju jedinstven oblik brige za djecu bez roditeljskog staranja u kojem djeca zajedno sa SOS roditeljima, braćom i sestrama odrastaju u porodici te se porodične veze razvijaju na prirodan način što znači da djevojčice i dječaci različite dobi žive zajedno kao braća i sestre, a biološka braća i sestre uvijek odrastaju u istoj porodici“, kazala nam je Ana i dala informaciju da trenutno u SOS Dječijem selu u Sarajevu živi 15 porodica, a u Gračanici 11. Tri porodice iz Sarajeva su integrisane u zajednicu, a u Gračanici dvije te u narednom periodu planira se integracija i drugih porodica. „Kako bismo osigurali što bolji kvalitet brige za djecu i mlade u jednoj porodici odrasta najviše do šestoro mališana s kojima SOS roditelji žive kao i u svakoj drugoj porodici - istakla je Ana i naglasila jedinstvenost ovog projekta u našoj zemlji.

- SOS Dječija sela u BiH jedinstvena su i po brizi o mladima. Brinemo se o djeci i nakon što postanu formalno punoljetni, odnosno nakon što napune 18 godina, sve do njihovog potpunog osamostaljenja te se snažno zalažemo za formalno, ali i neformalno obrazovanje. I nakon što izađu iz brige, mladim osobama uvijek stojimo na raspolaganju, za bilo kakvu pomoć, a posebno smo ponosni na dugoročne porodične veze koje se grade unutar porodice, sa SOS roditeljima ali i ostalim članovima porodice - kazala je.

Prema riječima direktora Garibije u BiH je danas oko 1300 djece bez roditeljskog staranja.

- Dugoročno gledano postoji trend smanjenja broja djece bez roditeljskog staranja u našoj zemlji, a izrazito smo ponosni što je jedna studija nedavno objavljena istakla da značajnu ulogu u smanjenju broja djece bez roditeljskog staranja ima i jedan od programa koji provode SOS Dječija sela. Naime, iako smo najpoznatiji po direktnoj brizi o djeci bez roditeljskog staranja, SOS Dječija sela rade mnogo više od toga. Jedan od ključnih stubova našeg rada je prevencija, a naš najveći preventivni program je Program jačanja porodica. U toku 2022. godine u ovom programu imali smo oko 1500 osoba i djelovali smo u Sarajevu, Mostaru, Srebrenici, Bratuncu, Gračanici, Lukavcu, Doboj-Istoku i Goraždu.

Kroz ovaj program radimo dugoročno, u prosjeku tri godine, sa porodicama koje su u riziku od razdvajanja i holističkim pristupom djelujući po individualnom razvojnom planu za svaku porodicu, pomažemo u rješavanju problema koje porodice imaju i na njihovom jačanju kako bismo osigurali da nikada ne dođe do izdvajanja djeteta iz njegove porodice. Ponosni smo na rezultat koji ukazuje da imamo 75,8% procenat uspješnosti uklanjanja rizika za izdvajanje djece iz porodica, dok i u svim ostalim porodicama s kojim radimo taj rizik bude značajno umanjen - kazao je direktor Garibija.

Servisi pomoći

Istakao je da postoji trend smanjenja ukupnog broja djece bez roditeljskog staranja, ali izazovi postaju sve veći i teži. Ne samo za SOS Dječija sela nego i za sve druge organizacije i ustanove, kao i cijeli sektor socijalne zaštite, a poseban izazov predstavlja povećanje broja djece u brizi sa poremećajima u emocijama i ponašanju za što trebamo sistemski i zajednički odgovor cijelog društva.

- S te strane nužno je da radimo na zakonskim izmjenama, kao i razvoju sistema zaštite djece bez roditeljskog staranja, kako bismo imali lepezu posebnih i od države potpuno finansiranih usluga prilagođenih za specifične potrebe djece sa različitim izazovima. Uočavam da postoji volja i iskreno se nadam da ćemo u narednom periodu nastaviti koračati ovim putem kako bismo kao društvo mogli adekvatno brinuti za svako dijete - kazao je direktor Garibija.

Podsjetio je da u kućama u SOS selima se otvaraju nove, zajednici i djeci potrebne, servise za podršku djeci bez roditeljskog staranja i djeci i mladima u riziku iz šire zajednice. To su servisi pomoći pri zapošljavanju, centri za mlade, dnevni centri i slično.

- Cijeli ovaj proces iziskuje finansiranje i ništa od ovoga ne bi bilo i neće biti moguće bez podrške zajednice, kako kroz državne institucije, tako i kroz kompanije i pogotovo bez podrške naših sugrađana koji pokazuju izrazito visok nivo svijesti i osjetljivosti spram brige o djeci bez roditeljskog staranja. Ovim putem se još jednom od srca zahvaljujem svim sugrađanima koji kao kumovi i kume SOS Dječijih sela Bosne i Hercegovine redovno izdvajaju novac i udjeljujući ga čine mogućim brigu o djeci bez roditeljskog staranja i porodicama u riziku - zaključio je direktor Garibija.

Postani kum/a

SOS Dječija sela nastoje različitim kampanjama skrenuti pažnju na važnost i učešća građana u podršci ovom nastojanju da sva djeca odrastaju u ljubavi i uslovima koji su isti ili slični onima koje pružamo svojoj djeci. S tim u vezi, potrebno je stalno podizanje svijesti među građanima i kontinuitet donacija.

- Kako bismo djeci pružili neophodnu brigu i bezbrižno djetinjstvo, potrebna nam je i kontinuirana pomoć naših donatara. Upravo je Kumstvo projekat koji podrazumijeva kontinuirane mjesečne donacije porodicama, kako bismo živote djece bez roditeljskog staranja mijenjali nabolje i pružili im djetinjstvo koje svako dijete zaslužuje. Projekat realizujemo skoro dvije decenije i istinski smo ponosni što je mnogo Kumova koji nas i danas podržavaju, a pridružili su nam se odmah na početku. Možemo reći da su to pravi prijatelji porodica s kojima smo u redovnoj komunikaciji i tokom godine im šaljemo pisma i novosti iz porodica - objasnila je Ana i istakla da svaka donacija ima svoju težinu i mjesto u ovom nastojanju.

- Ne postoje nedovoljne donacije. I s malim iznosima možemo učiniti čuda, stoga smo zahvalni svakom donatoru na svakoj donaciji. Kontinuirana podrška nam je važna za brigu o djeci i mladima i naši sugrađani to razumiju. To može biti 15, 20, 50 konvertibilnih maraka, onoliko koliko mjesečno možete izdvojiti da biste pomogli porodicama - kazala je Ana.

Iako kumstvo može imati i religijsko-običajne konotacije, s obzirom na ovu važnu ustanovu u katoličanstvu i naročito u pravoslavlju prilikom rođenja djeteta kada se kum brine o pridošlom članu porodice odnosno društva, ovdje je riječ zapravo o posuđenom terminu koji ima isključivo socijalno-humanitarnu dimenziju kako bi se pomoglo djeci bez obzira na vjeru i naciju. Ne samo da sva djeca u Bosni i Hercegovini zaslužuju ljubav i podršku nego je i naša obaveza kao građana i ljudskih bića da svu djecu podjednako volimo i omogućimo im najbolje uslove u životu.

Islam i briga o zdravom odrastanju djece

Često se u islamskoj tradiciji naglašava, štaviše to je sastavni dio islama, važnost odnosa prema jetimu - maloljetnom djetetu koje je izgubilo oca ili oba roditelja, iako bi se taj stav trebao proširiti na svu djecu koja iz različitih razloga nemaju iste uslove odrastanja i kao naša sopstvena djeca te učiniti sve, upravo ono što čine SOS Dječija sela, da ona odrastaju okružena ljubavlju i zdravom sredinom.

U tom kontekstu treba iščitavati ajete, ali jedan predivan hadis prenosi se od Abdullaha ibn Omera da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: ‘Zaista, kada jetim zaplače, zbog njegovog plača potrese se Aršur-Rahman (Prijestolje Allaha), i Allah, dž.š., kaže melekima: ‘O meleki, ko je taj koji je rasplakao ovo dijete čiji je otac pod zemljom (u kaburu)?’ Na to meleki odgovaraju: ‘Gospodaru naš, Ti to bolje znaš’. Zatim Allah, dž.š., kaže: ‘O meleki, budite svjedoci da Moje zadovoljstvo na Sudnjem danu pripada onom ko utješi ovo dijete i udovolji njegovoj potrebi’.”

(E.S./IIN Preporod)