Šehanović: Uspješna komunikacija najznačajnija je valuta čija vrijednost svakodnevno raste

Često nismo ni svjesni značaja komunikacije u porodičnom ili poslovnom okruženju i koliko kvaliteta komuniciranja utiče na naš svakodnevni život, osobito u javnom diskursu. Uz časne izuzetke, ljudi koje svakodnevno gledamo i slušamo u javnom prostoru imaju slabu ili nikakvu kulturu komuniciranja. Nažalost, oni su danas nerijetko prvi i jedini edukatori mladima, što u konačnici implicira stanje u kojem se trenutno nalazimo, upozorava doktor komunikacijskih i informacijskih znanosti Damir Šehanović.

Podcrtavajući značaj i utjecaj medija u komunikacijskom procesu, osobito u vanrendim situacijama poput nedavnog masakra učenika u beogradskoj osnovnoj školi, Šehanović u razgovoru za Fenu ističe da je komunikacija unutar porodice, a potom škole i društva u kojem se krećemo, prva instanca u izgradnji kvalitetne i zdrave komunikacije.

-Uspješna komunikacija najznačajnija je valuta čija vrijednost svakodnevno raste. Da bi uspješno komunicirali moramo najprije znati dobro slušati onoga ko nam govori - tvrdi Šehanović.

Kaže da radeći dugi niz godina sa individualnim klijentima ili grupama iz bh. kompanija i institucija, educirao ih je o alatima i tehnikama komuniciranja, kako kvalitetno kreirati poruku i kojim kanalima je prenijeti krajnjem korisniku. Kroz interakciju s klijentima još jednom se uvjerio u snagu medija i značaja kojeg imaju na publike.

- Nevjerovatan je uticaj medija i zbog toga bi trebali imati jaču svijest o odgovornosti prema onima kojima se obraćaju. Svjestan sam komercijalizacije medija, značaja klikbejta i želje za ekskluzivnošću ali neki kodeksi se ipak moraju poštivati. Nakon nedavne tragedije u beogradskoj osnovnoj školi, kada je život izgubilo osam učenika i jedan školski radnik, gotovo svi mediji su pisali da počinilac zločina neće odgovarati jer je mlađi od 14 godina i ne podliježe zakonskoj odgovornosti. Kakvu poruku time šalju mlađima od 14 godina? Da će biti amnestirani od odgovornosti bilo šta da učine? Da ne govorim o komunikaciji koju prakticiraju učesnici reality programa kojima je okupiran medijski prostor. Dovoljno je samo vidjeti najavu za „Zvezde Granda“, način na koji se svađaju i vrijeđaju, i shvatiti kakva se matrica komuniciranja kreira i nameće kao standard svim onima koji takve programe gledaju. Jasno mi je da je u takvom haosu lakše vladati jer politički lideri su direktni ili indirektni vlasnici medija. No, moramo imati na umu da je društvena odgovornost jedan od primarnih postulata medija, osobito javnih emitera - ističe Šehanović.

Primjenjujući rezultate svojih istraživanja za doktorski rad, ali i iskustva stečena kroz novinarstvo i odnose s javnostima, Šehanović naglašava i značaj komunikacije u predstavljanju identiteta, brendiranju i imidžingu.

- Ova oblast mi je posebno draga i planiram se njome ozbiljnije baviti u budućnosti jer je sve više klijenata koji žele iskomunicirati svoj brend sa postojećim i novoželjenim publikama. Istovremeno, mnogi od njih nisu svjesni razlike između identiteta i imidža te kakav značaj ima komunikacija u rasčlanjivanju ova dva pojma. Raduje me da sve više kompanija i pojedinaca shvata značaj komunikacija unutar svojih redova i da za rad na unapređenju interne i eksterne komunikacije angažuju profesionalce. Ohrabruje činjenica da su na tome počeli raditi gradovi i općine u Bosni i Hercegovini. Sve je više onih koji tome pridaju ozbiljnu pažnju i žele brendirati svoju životnu sredinu, ispravno komunicirajući sliku sebe koju žele odaslati drugima. Sarajevo, Banjaluka i Mostar dosta su uradili na tome ali vjerujem da će u godinama koje dolaze na sebi više poraditi moja Tuzla, prelijepo Trebinje ili Bihać - zaključio je Šehanović.

Svoja bogata iskustva iz oblasti novinarstva i naučna iskustva stečena tokom boravka na doktoratu u Francuskoj, Šehanović danas dijeli sa studentima u Bosni i Hercegovini i van njenih granica. U ponedeljak (15. maja) će na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, u okviru Majskih susreta Odsjeka Komunikologije/Žurnalistike, održati predavanje na temu pripreme, realizacije i standardizacije TV intervjua. Već u junu, svoja istraživanja predstaviće na NECS (European Network for Cinema and Media Studies) konferenciji u norveškom Oslu gdje će govoriti o filmskim festivalima iz regije Balkana i na koji način komuniciraju i brinu o svojim publikama. U pripremi je i knjiga o filmskim festivalima na Balkanu kao platformi kulturne diplomatije, festivalskoj „mekoj moći“, te brendingu i imidžingu gradova i država u kojima se održavaju.

(Preporod.info)