Ahmedu Mehmedoviću dodijeljena nagrada "Fevzi Mostarac" za 2022. godinu
Nakon promocije monografije „Mufije Mostara i Hercegovine“, sinoć je organizacioni odbor manifestacije Dani mevluda i zikra dodijelio nagradu „Fevzi Mostarac“, Ahmedu Mehmedoviću.
Nagrada se dodjeljuje za doprinos u istraživanju, proučavanju i prezentiranju kulturne baštine Hercegovine i afirmaciju duhovnih, općehumanističkih i tradicijskih vrijednosti Bošnjaka Hercegovine.
Pred prepunom salom Centra za kulturu Grada Mostara nagradu su mu uručili mostarske muftije mr. Salem-ef. Dedović i Sied-ef. Smajkić.
Direktor Karađoz-begove medrese hafiz Aid-ef. Tulek je pročitao obrazloženje stručnog žirija koji su sačinjavali mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović, rektorica Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru prof. dr. Alena Huseinbegović, profesor Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić" prof. dr. Faruk Taslidža, direktor Karađoz-begove medrese hafiz Aid-ef. Tulek, predsjednik Tarikatskog centra Bosne i Hercegovine prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Mostar mr. Džafer Alić i predsjednik Bošnjačke zajednica kulture „Preporod“ Mostar doc. dr. Haris Omerika.
- Monografijom „Muftije Mostara i Hercegovine“ Ahmed Mehmedović je afirmisao brojne znamenite Bošnjake Mostara i Hercegovine i njihova kapitalna djela, te njihov svestrani javni, kulturni i društveno-politički angažman, predstavivši tako novim generacijama dragocjene podatke o našim čestitim učenjacima koji su svojim ilumom, prosvjetno-padagoškim i kulturnim pregnućima ostavili zapažene tragove u prosvjetno-pedagoškim ustanovama, naučnim i kulturnim institucijama ne samo Mostara, već i u mnogo širim okvirima - navedeno je u obrazloženju
Ahmed Mehmedović je jedan od istaknutih bosanskohercegovački istraživača. U svom dosadašnjem radu uložio je ogroman trud i napor istražujući i pažljivo iščitavajući prvorazrednu arhivsku građu, prvenstveno pohranjenu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Ahmedu Mehmedoviću je prijateljska poveznica s rahmetli Hivzijom Hasandedićem bila jedan od poticaja da se usmjeri u pravcu istraživanja bogate kulturne baštine Bošnjaka Hercegovine. To je za njega svojevrsno ispunjenje emaneta koji mu je u posveti knjige „Spomenici kulture turskog doba u Mostaru“ i ostavio sam Hasandedić napisavši mu da „nastavi tamo gdje je on stao.“
Rođen je u Capardama, Kalesija, 29. januara 1951. godine. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1971. godine, a nakon toga diplomirao na Novinarskom institutu u Beogradu. Dužnost imama obavljao je godinu dana u Gornjem Vakufu, a od 1974. do 1983. godine u Trebinju. U periodu od 1983. do 1993. godine bio je novinar i tehnički urednik lista Preporod, časopisa Islamaka misao i Muallim (uredio je jedno godište), te zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista za djecu Kevser.
Od 2000. godine bio je glavni i odgovorni urednik lista za djecu Amanet koji je izlazio do 2017. godine (96 brojeva), a više od dvije trećine teksta ukupnog tiraža bilo je iz njegovog pera. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci radio je od 2001. godine. U penziju je otišao 2016. godine sa pozicije kustosa Muzeja Islamske zjednice (Muzejske zbirke GHB biblioteke).
(Hasan Eminović/Preporod.info)
