Svjetski dan knjige: Izdavaštvo je strateško pitanje opstanka svake zemlje

UNESCO je 1995. godine 23. april proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava. U ovom datumu krije se i simbolika, jer su tog dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Prva knjiga u našoj državi štampana je davne 1529. godine.

Izdavaštvo je strateško pitanje svake zemlje. Jedno od najvažnijih. Jer upravo na njemu se temelje svi pravci razvoja, opstanka, kolektivne memorije, obrazovanja...

Bosna i Hercegovina nije u Daytonu dobila državna ministarstva kulture i obrazovanja, jer su upravo to ključna (re)integracijska pitanja – kaže za Preporod.info književnik Mehmed Pargan.

U tridesetak godina, govori Pargan, ta činjenica je dovela do razvaljivanja unutarnjeg tkiva zemlje. Formirane su dvije teritorijalne i administrativne cjeline (u Federaciji su napravljena nova cijepanja i kidanja društvenog tkiva na principu kantonizacije), koje su svjesno i ustrajno bivale i dva antipoda.

- Danas imate bh. entitet RS koji skoro da ne razvija izdavaštvo. Oni su svjesno ubili izdavačku djelatnost, dajući kompletan prostor Srbiji, jer su vjerovali da je to put ka teritorijalnoj integraciji sa Srbijom. Mi danas sa obje strane Drine imamo iste školske programe. Nismo učinili ništa da to spriječimo a to je najpouzdaniji put da Bosna zauvijek bude pocijepana. I mi smo korak od toga momenta – ističe Pargan.

Napominje da je u Federaciji BiH nešto bolja situacija, iako Zapadna Hercegovina radi slično, nudeći se da bude kultur-kolonija Zagreba. Dodaje da je nemoguće u takvim procesima koloniziranja ostati netaknut ni u Sarajevu, Tuzli, Zenici...

- Naše biblioteke, naši čitaoci, oni rijetko traže naše autore – okrenuti su Zagrebu i Beogradu.  Kolonizacija je uspjela. Pri tome, mi decenijama imamo u organima koji odlučuju, ljude koji ne razumiju izdavaštvo. U Srbiji je izdavačima u vrijeme Covida 19 upumpano mnogo novca da bi opstali. Naši izdavači decenijama grcaju u problemima, nedostatku strategije... – upozorava Pargan.

Država pomaže simbolično, ističe, drži visok PDV, ne štiti granice, gleda kako šleperima knjige ulaze u Bosnu, a mi kao da izvozimo radioaktivnu materiju, vrata susjednih zemalja su zatvorena.

- Naše pisce skidaju na granici sa Hrvatskom kao zadnje kriminalce, ako ih uhvate da imaju sa sobom više od deset svojih knjiga. A zašto? Zato što naši vladari ne čitaju – ustvari oni čitaju samo oglase, kupi-prodaj. To je smisao naše politike – kaže Pargan.

Govoreći o podršci izdavačima Pargan kaže da kroz Fondaciju za izdavaštvo i Fondaciju za bibliotečku djelatnost, Federacija BiH uspijeva da podrži izdavače, kroz izdavačke projekte i simboličnu popunu biblioteka naslovima koji su objavljeni.

- Međutim, dvije trećine izdanja u našim bibliotekama su iz Srbije i Hrvatske. Oni nude jeftinija izdanja, jer imaju stratešku podršku države. Nama je nužno da država od izdavača otkupi veći procenat izdanja. Da planira pravce u kojima će se izdavaštvo razvijati. Da napravi poreznu liberalizaciju – susjedi su to vrlo uspješno uradili. Da stavi pod kontrolu crno tržište knjige iz uvoza – ističe Pargan.

Mnogo je posla na ovom polu, dodaje, a najveći je problem što se sistem ruši iznutra: s jednim motivom iz Banja Luke i Zapadne Hercegovine, a sa drugim motivom iz Sarajeva, kao i iz sjedišta kantona u Federaciji. To je u Beogradu i Zagrebu već urađeno. Tamo je izdavaštvo stavljeno na listu strateških pitanja opstanka i razvoja države.
Pitali smo našeg književnika koji je i vlasnik knjižare „Pargan“ u Tuzli koliko stanovnici naše zemlje čitaju i kupuju knjige. Kaže da smo skloni kritikovanju svega oko nas, donošenju sudova bez argumenata, pa je i ovo pitanje potpuno pogrešno tretirano zadnjih godina.

- Mi i danas imamo bestselere, imamo izdavačke projekte koji su na svaki način isplativi, ali imamo i činjenicu da je oblast izdavaštva zapostavljena. U njivi koju ne obrađujete može nići stablo i donijeti bogat plod, ali sve ostalo je prepušteno propadanju, pasivizaciji... Tako je i sa izdavaštvom i općenito čitanjem. Ako smo ovu oblast prepustili propadanju, prepustili kultur-kolonizaciji sa istoka i zapada, šta to onda očekujemo – govori Pargan.

U takvoj situaciji i čitalac je prepušten sebi. On se ne veže za domaće autore i izdavače, kaže Pargan, jer nije načinjena konekcija. Nema povjerenja. Država daje obrasce ponašanja svojim građanima. Ako državi nije važna knjiga i nije važno obrazovanje, naravno da ni građani neće to raditi.

Sramno je da naše škole voze autobusima nastavnike i učenike u Beograd na Sajam, a da ne idu u Sarajevo. Naravno da treba ići u Beograd, ali... Kada ugasite Sarajevo, onda nećete ići u Beograd, on će doći ovamo. U takvim okolnostima, još možemo reći da čitaoci dosta čitaju i kupuju. Mnogo je mladih ljudi koji su vezani za knjigu, iako mi često kažemo da mladi ne čitaju. Nikada u historiji ljudi u Bosni nisu više bili vezani za knjigu. Nikada više nismo imali obrazovanih, nikada više biblioteka, izdavača... Dakle, nama je potrebna strategija i mi možemo u narednih deset godina napraviti čudo. Ali, daleko smo od prvog koraka. Daleko – kaže na kraju razgovora za Preporod.info Pargan.

(Alem Dedić/Preporod.info)