Sehurski program RTV BIR: Ostajte ovdje - bh. genijalci

Gosti 25. izdanja devete sezone Sehurskog programa Radija BIR, koji uređuje i vodi prof. dr. Zehra Alispahić, bili su Mirza Rastoder, magistrant menadžmenta i pokretač prvog studentskog HUB-a u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Homework HUB”, zatim Sara Mezit, studentica Internacionalnog univerziteta u Sarajevu na odsjeku za grafički dizajn i poliglot koji govori čak sedam jezika, te Mustafa Gradaščević, profesor historije u Janji, poljoprivrednik te potpredsjednik Grada Bijeljine. 

Rastoder ističe da se brojne aktivnosti u HUB-u zasnivaju na transformaciji obrazovanja uz argument da je to srž mnogih problema koje studenti svjedoče u obrazovnom sistemu.

- Smatram da sve u društvu kako funkcioniše, kreće od funkcionisanja obrazovnog sistema. A svakako, visoko obrazovanje smatram najodgovornijim nivoom obrazovanja za kreiranje i razvoj društva. Naše društvo, nažalost, ne funkcioniše u zdravim politikama i sektorima. Stoga, pokušavam da kod mladih ljudi pokrenem kritičko razmišljanje koje fali, sve to kako bi propitivali i tražili znanje. Studentima je, pošto se svaki dan susrećem s mladim ljudima, studiranje postalo mučno, teško i bez uživanja - naglasio je Rastoder.

Prema njegovim riječima, sve manje je odgovora fakulteta na potrebe tržišta rada.

- Jedan profesor je skoro rekao da studenti ne mogu očekivati da fakulteti u potpunosti prate potrebe tržišta rada jer fakulteti nisu spremni za to niti u potpunosti žele da preuzmu odgovornost da se to dešava. To su stvari koje se moraju propitivati, gdje imamo slučaj da su srednjoškolci dosta involviraniji i aktivniji u sami razvoj društva, nego studenti. To su neke stvari koje moramo malo razbuditi te motivisati mlade ljude da djeluju - kazao je.

Mezit je rekla da je za njen ostanak u Bosni i Hercegovini, iako je živjela i imala mogućnost studija u inostranstvu, bila presudna ljubav prema novim izazovima.

- Uvijek sam, nekako, znala da ću biti tu. Nikad mi nije bio cilj da idem van države. Ja volim “internacionalno okruženje”, da tako kažem. U Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu sam to našla. Sve što mi treba i sve što želim i volim mi je ovdje i, zapravo, to je najbitnije - ističe Mezit. 

Također, kazala je da je ljubav prema jezicima vezana za okruženje u kojem je rasla. 

- U Norveškoj sam naučila norveški, uz gledanje TV-a njemački, u kući bosanski jezik, uz mamu sam naučila engleski jezik, uz prijatelje turski, a u srednjoj školi španski i korejski jezik - ističe Mezit. 

S druge strane, Gradaščević naglašava da borba za ljude, mlade ljude u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu - nema alternative. 

- Mi smo, nakon svega, odlučili da se vratimo kako bi svjedočili o državi Bosni i Hercegovini i našem identitetu. Sve stvari za koje se borimo, pretežno zavise od politike. Koliko ste politički zastupljeni - toliko vas ima. Naprimjer, skoro je u Bijeljini pokrenut postupak oduzimanja zgrade Medžlisa i jednog dijela harema Atik džamije u Bijeljini. Postoje dva odbornika Bošnjaka u Skupštini i spriječen je postupak. Zamislimo samo one gradove gdje nema odbornika Bošnjaka u lokalnim skupštinama, šta se sve radi na štetu svih nas. Tako da, borba za ljude je neminovna. Nema odustajanja i uspjeh je zagarantovan - poručio je Gradaščević.

(Asim Zukić / Preporod.info)