Sehurski program RTV BIR: Ko spasi jedan ljudski život, kao da je spasio cijeli svijet! - Donorska mreža

Gosti 12. izdanja devete sezone sehurskog programa Radija BIR koji uređuje i vodi Zehra Alispahić bili su nefrologinja i predsjednica Donorske mreže u Bosni i Hercegovini prof. dr. Halima Resić, docent na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na Katedri za akaid i uporedne religije dr. Orhan Jašić, profesorica pedagogije i psihologije u Petoj gimnaziji u Sarajevu Rabija Bosnić te predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Tomislav Žuljević. 

- Ja sam nefrolog 40 godina po struci i organi koji se najviše transplantiraju su bubrezi. To nas je potaknulo da prije 20 godina osnujemo Donorsku mrežu BiH. Evo već 20 godina pokušavamo da razvijemo kolektivnu svijest građana BiH o doniranju organa nakon moždane smrti, jer, jedna engleska poslovica kaže: “Dobrota je ona koja se sije kao pšenica”. Putem ove organizacije, trudimo se i nastojimo spasiti ljudski život i to nam daje motiv da nastavljamo dalje - kazala je Resić. 

Prema riječima dr. Orhana Jašića, čovjek je putnik na ovome svijetu i biti donor možda je prilika za neko mnogo veće dobro. 

 - Život je dar Božiji. Ljudsko stvorenje je satkano od tijela, koje vidimo, i onog metafizičkog dijela. Sve to predstavlja jedno jedinstvo. S tim u vezi, čovjek stalno treba da razmišlja o načinima činjenja dobra. Upravo, fenomen transplantacije predstavlja vrlo važan segment dobra u koji su se uključile brojne muslimanske države i religijske orijentirane države. Kroz transplataciju usađujemo zrno dobra koje ćemo vidjeti. Transplatacija je dopuštena u religiji islama, ako nije neka vrsta zloupotrebe i ako nisu u pitanju reproduktivni organi - istakao je Jašić.

Rabija Bosnić, koja je donirala bubreg svom radnom kolegi, rekla je da je samo olakšala daljnji život svom kolegi i kako je osjećala potrebu i dug prema njemu kao bivšem pripadniku Armije Republike Bosne i Heregovine.

- Prije tog čina, nikada nisam razmišljala o tome. Uvidjela sam da je jako teško kada bubrezi otkažu i kako stalne dijalize mnogo iscrpljuju čovjeka. Vidjela sam na kolegi kako ne može normalno da funkcioniše i najtežem mi je palo što ne može da se napije vode koliko želi. Kada je rekao da mu njegova mlada kćerka želi da da bubreg, rekla sam iste sekunde i bez razmišljanja da ću ja biti donor. Moja nastavnica biologije iz osnovne škole je rekla da čovjek može normalno funkcionisati i s jednim bubregom i to sam, vjerovatno zbog ovoga, zapamtila - naglasila je Bosnić. 

Žuljević je podsjetio da se mora vratiti povjerenje pacijenata u zdravstvo većim brojem transplatacija u Bosni i Hercegovini.

- Mi kao društvo moramo i trebamo osigurati kvalitetnu dijalizu onima kojima je to potrebno. Kod nas izuzetno mali broj ljudi dođe do transplatacije. Većini pacijenata koji čekaju jedini način da se dođe do transplatacije je transplatacija organa od preminulih osoba, jer nemaju živih darivatelja. Mi imamo jako veliki problem kada je to u pitanju. Problemi su i zbog kašnjenja za susjednim državama po pitanju transplatacija i dijalize. Moramo to mijenjati, jer će to uzimati sve više maha i ispaštat ćemo sve propušteno kasnije - poručio je Žuljević. 

(Asim Zukić / Preporod.info)