Sehurski program RTV BIR: Zar nisi siroče bio, pa ti je On utočište pružio

Sehurski program RTV BIR: Zar nisi siroče bio, pa ti je On utočište pružio

Gosti 11. izdanja devete sezone Sehurskog programa Radija BIR, koji uređuje i vodi prof. dr. Zehra Alispahić, bili su Tarik Smailbegović, direktor KJU “Dom za djecu bez roditeljskog staranja” Sarajevo, nacionalna koordinatorica za zagovaranje u SOS Dječija sela BiH Melika Šahinović, učenica Srednje zubotehničke škola u Sarajevu Adisa Gagula i student Pravnog fakulteta u Sarajevu Ahmed Hodžić, oboje štićenici KJU “Dom za djecu bez roditeljskog staranja” Sarajevo.

U program se uživo iz Mekke iz Haremi-šerifa javio i Bilal Kovačević, student Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i nekadašnji štićenik KJU “Dom za djecu bez roditeljskog staranja” Sarajevo, koji u ovim ramazanskim danima obavlja umru. 

- Dječiji dom Bjelave ima veoma dugu tradiciju i djelovanje. Ove godine smo obilježili 123 godine postojanja ove ustanove i velika je čast i odgovornost biti na njenom čelu - kazao je direktor Smailbegović.

On je podsjetio kako je Dom najstarija ustanova socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini.

- Mnogo je podataka o tome kako je dom nastao i kako je dom funkcionisao. Uglavnom, to je bila briga o jetimima i najranjivijim kategorijama. Dom je, zadnjih godina, doživio dosta transformacija, dosta toga je urađeno u zadnje vrijeme. Posebno smo ponosni na naše male porodične domove. Dakle, pored centralnog objekta, imamo tri objekta u gradu, jednu kuću na Ilidži, jednu kuću u Vogošći i jedan stan u općini Centar. Djeca koja žive u tim objektima žive kao u domu. Jedino što u tim malim porodičnim domovima imitiramo porodični život, bliže smo lokalnoj zajednici i dobijamo puno na destigmatizaciji - kazao je Smailbegović.

Dodao je da u centralnom objektu imaju i dva odjeljenja za bebe, jaslice i prihvatilišta.

Smailbegović.jpg - Sehurski program RTV BIR: Zar nisi siroče bio, pa ti je On utočište pružio
Tarik Smailbegović

- Imamo, također, i dvije nove usluge. To je servis za podršku porodicama sa mobilnim timom i dnevni centar. Zadnjih godina se dom dosta otvara. Mnogo je volontera, raznih servisa i sadržaja. Dom je jedna, zaista, lijepa priča - rekao je Smailbegović. 

Šahinović je ovom prilikom govorila o velikoj humanitarnoj organizaciji SOS Kinderdorf International, po čijim se okriljem nalazi i SOS - Dječija sela BiH.

- SOS Kinderdorf International je jedna od najvećih međunarodnih humanitarnih organizacija u svijetu, koja djeluje s ciljem zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja. Djeluje duže od 70 godina u više od 130 zemalja svijeta. SOS Dječija sela dolaze u ratnom periodu, 1994. godine. Nedugo, nakon toga, 1996. godine počinje izgradnja prvog dječijeg sela u BiH, a kasnije i drugog dječijeg sela u Gračanici kod Tuzle. Trenutno postoje dva programa SOS Dječijih sela u BiH. Ukupno brojimo 196 djece i samo selo je koncipirano na način da imamo po 15 kuća u svakom selu. Svaka kuća je jedna SOS porodica. U toj SOS porodici živi SOS majka sa svojom SOS djecom, kojih ima oko pet, šest u svakoj porodici. Na taj način i uz stručni tim, ta djeca rastu, odgajaju se i pomažemo im da izađu na pravi put - kazala je Šahinović.

Danas učenica Srednje zubotehničke škola u Sarajevu, Adisa Gagula je istakla kako je Dom za nju sudbina koja nije mogla biti bolja. 

- Ljubav koju sam dobivala od ljudi koji su me odgajali - ne mogu je opisati. To samo ja znam. Kada nekome pokušavam opisati svoju situaciju, nastojim objasniti kako je Dom lijep i kako smo mi jaka djeca. Možda mi nismo imali roditeljsku ljubav, ali smo imali svu podršku ovoga svijeta - rekla je Gagula.

Bilal.jpg - Sehurski program RTV BIR: Zar nisi siroče bio, pa ti je On utočište pružio
Bilal Kovačević

Javljajući se iz Mekke, Bilal Kovačević je istakao kako ne može opisati kako se u tom trenutku osjeća.

- Pričam sa vama i čekam sabah-namaz u Mekki. Od prošle godine sam se pripremao za ovaj momenat, Radio sam pet, šest poslova odjednom kako bih skupio novac da dođem obaviti umru. Ono po čemu ću pamtiti Kabu jeste to što sam poljubio Hadžerul-esved i dodirnuo Kabu svojom rukom. Ovo se mora doći i doživjeti. Ono što me fascinira ovdje jeste solidarnost i stvara se osjećaj kao da su svi ljudi definitivno isti i kako se svi poznaju. Dovim za sav svoj narod Bosne i, posebno, za moju braću i sestre sa kojima sam odrastao i proveo svoje djetinjstvo - kazao je Kovačević. 

Ahmed Hodžić, koji danas studira pravo, naglasio je da je bilo mnogo izazova i problema kroz koje je prošao u životu u pogledu prihvatanja od strane stereotipnog društva, ali ih je sve do sada savladao. 

- S vremena na vrijeme, čovjek prestane obraćati pažnju na to. Sa sazrijevanjem, osvrtanje na takve stvari prestaju. Dolazi do spoznaje ko si i šta si i u kakvom društvu odrastaš. Uviđaš svoje benefite i trudiš se da razvijaš sebe. Na fakultetu i lokalnoj zajednici se to nije dešavalo. Vremenom, ljudi vide vas kao uspjeh, a ne problem - poručio je Hodžić.

 

(Asim Zukić / Preporod.info)

 

 

 

 

Podijeli:

Povezane vijesti