Sehurski program RTV BIR: 120 godina BZK Preporod - za sreću doma i naroda i Institut za jezik

Gosti sedmog izdanja devete sezone Sehurskog programa Radija BIR, koji uređuje i vodi Zehra Alispahić, bili su prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) "Preporod" i redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Alen Kalajdžija, naučni savjetnik u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Tokom razgovora dr. Kodrić se, između ostalog, osvrnuo na značaj BZK Preporod, kao institucije koja djeluje već 120 godina. 

- U Bosni i Hercegovini vrlo su rijetke institucije koje se mogu pohvaliti dužinom svoga djelovanja. Kod Bošnjaka, takve institucije su dosta rjeđe. Jedna od takvih institucija jeste svakako i Islamska zajednica. BZK Preporod je osnovana 1903. godine, pod imenom društva "Gajret". Islamska zajednica, da kažem, skrbi o nama kao zajednici u vjerskom smislu, dok je BZK Preporod najstarija i temeljna organizacija kulture Bošnjaka, odnosno, nacionalna institucija. Jer, u kulturi je općenito identitet svakog naroda. Baveći se kulturom, mi se bavimo onim što jedan narod suštinski određuje - rekao je Kodrić.

Istakao je da je BZK Preporod, zapravo, institucionalni jamac kulturnom i edukativnom identitetu Bošnjaka.

- Moto pod kojim je obilježen jubilej, jeste stih dr. Safveta-bega Bašagić, jednog od osnivača i prvog predsjednika ove institucije, a to je "Za sreću doma i naroda". Uistinu, taj stih pogađa suštinu rada i djelovanja ove institucije, koja je u svakom vremenu od svog osnivanja do danas nastojala djelovati za sreću doma i naroda, odnosno, za opće dobro i naroda i cjeline našeg društva te države. Svaki put se BZK Preporod hvatao u koštac s izazovima datoga trenutka. Početkom 20-tog stoljeća, to je bilo obrazovanje i prihvatanje pojava moderne Evrope. U tom trenutku, to su bile vrijednosti koje su Bošnjaci zbog straha za svoj identitet, odbijali. Odbijano je savremeno zbog tradicije. Stoga, kroz historiju ova institucija je pokušala i pokušava biti most između tradicije i izazova modernosti - naglasio je Kodrić.

Kalajdžija je istakao da je prošle godine Institut za jezik obilježio 50 godina od osnivanja, a ove godine će obilježiti 50 godina od početka rada Instituta.

- Institut za jezik je jedinstvena naučno-istraživačka ustanova. Primarno se bavi proučavanjem bosanskog jezika. U tom smislu, on ima status specifične ustanove, ne samo u Bosni i Hercegovini, već u čitavom svijetu. Mislim da je važno i da naša javnost zna da Institut za jezik jako puno pažnje poklanja istraživanju bosanskog jezika, ali i problemima i fenomenima tog jezika - kazao je Kalajdžija.

Također, naglasio je da je pitanje bosanskog jezika zahtijevalo osnivanje Instituta za jezik.

 - Nakon određenih naučnih savjetovanja, došlo se na ideju da se formira Institut koji je trebao biti spona između centara tadašnje države. Tada politika daje značajan doprinos tome i i time se dovelo u pitanje, na neki način, očuvanje zajednice. Institut je osnovan u Sarajevu. Time je Sarajevo dobilo potvrdu, da tako kažemo, svoje jezičke relevantnosti. Kada je Institut krenuo s radom, započeo je s važnim projektima. Jedan od najvažnijih projekata bilo je pitanje proučavanje bosansko-hercegovačkih narodnih govora. U period od 1975. godine do 1986. godine zbog toga je istraženo 225 punktova na prostoru Bosne i Hercegovine. Tako su krenuli detaljni opisi bosansko-hercegovačkih govora. Nažalost, do danas rezultati tih istraživanja valorizirani. Krenulo se u posljednje vrijeme s atlasima bosansko-hercegovačkih govora, a koji su napravljeni na građi koju su istraživale desetine naučnika u okviru Instituta za jezik. Pored svega, danas i ovom trenutku, Institut za jezik u okviru Univerziteta u Sarajevu je najmanja organizaciona jedinica. Ipak, najvažnije je da postoji ogroman entuzijazam za izučavanje jezika i da je on uvijek bio prisutan, posebno kada je u pitanju bosanski jezik - poručio je Kalajdžija.

(Asim Zukić / Preporod.info)