Muftija Grabus gost "Ramazanskih večeri" - Ova generacija je sretna jer živi u vremenu u kojem je moguće govoriti o vlastitoj tradiciji

Projekat „Ramazanske večeri“ u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo posljednjih dvanaest godina je projekat poslijeteravijskih druženja u kojima učešće uzimaju eminentni alimi, umjetnici, pjesnici i sportisti koji prenose svoja životna iskustva, razmišljanja i savjete mladima.

Već drugu godinu ovaj program se realizuje u saradnji sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo pod sloganom "Feel the spirit of Ramadan".

Prvo druženje u okviru ovogodišnjih “Ramazanskih večeri” upriličeno je 25. marta 2023. godine u Hanikahu Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu, gdje je kao sagovornik gostovao muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.

Na početku razgovora muftija se osvrnuo na značaj mjesta i tradicije u kontekstu duhovnosti. 

- Sjedimo u prostoru koji je obilježio našu povijest i vezan je za ime Gazi Husrev-bega koji je cijeli život posvetio gradnji vakufskih objekata koji stoljećima svjedoče našu opredjeljenost da živimo ovdje kao muslimani i građani ove zemlje. Na taj način pripadamo i autentičnoj bosanskoj duhovnosti, ali i širem evropskom identitetu - rekao je muftija Grabus.

Pojasnio je da tradicija ima više funkcija. Između ostalih funkcija, konstituirajuću, odgojnu, te ulogu kontinuiteta.

- Važni biseri bosanskohercegovačke arhitekture poput ovog hanikaha, džamija, medrese su konstituirali naš identitet. Tradicija ima ulogu i kontinuiteta, jer je kroz stoljeća njegovana i razvijana, a tako će ako Bog da biti nastavljeno i ubuduće. Ona ima i odgojnu ulogu. Ono što imamo, nas opredjeljuje i formira kao ljude.

Ova generacija je sretna jer živi u vremenu u kojem je moguće, ne samo razvijati i govoriti o onome što jeste tradicija, nego i dodatno uozbiljiti odnos prema svim našim vrijednostima - ocijenio je muftija.

Odgovarajući na pitanje voditelja Edina Hamzakadića o intenziviranom osjećaju duhovnosti tokom mjeseca ramazana, dr. Grabus je značajnim istakao čest govor o vlastitoj tradiciji.

- Vjerovatno ljudi u, naprimjer, Turskoj, Saudijskoj Arabiji ili Egiptu, imaju više karija i više ljudi u džamijama, ali ta tradicija mukabele i odnos prema ramazanu je jedan bosanskohercegovački specifikum. Ovo vrijeme je, naravno, posebno. Ramazan ima svoj hurmet, u njemu je objavljen Kur'an, a ima i posebne događaje u vezi sa Fethom, Bedrom i Lejletul-kadrom.

Ta duhovnost koja je prisutna u našim mahalama, gradovima i selima je u javnom životu nešto što nas kao narod čini specifičnim unutar šireg evropskog kruga. Dakle, potpuno slobodno, bez prisile i tereta, ovdje se mladi ljudi odluče postiti. Post jeste zahtjevan ibadet, ali ne znam niti jednog postača koji ne uživa u njemu - kazao je muftija Grabus.

Program je realizovan i u dijaloškoj formi, gdje su gosti "Ramazanskih večeri", učenici Prve bošnjačke gimnazije i Gimnazije "Dobrinja" postavljali pitanja muftiji Grabusu o temama koje smatraju aktuelnim i važnim.

U ovom dijelu je, između ostalog, razgovarano i o predstavljanju islamskih vrijednosti u evropskom kontekstu.

‌- Mislim da je najbolje da budete to što već jeste, odlični učenici; da se razvijate, kako je to Gazi Husrev-beg rekao, u kontekstu vremena u kome živite, proučavate prirodne i društvene discipline, te da ne zaboravite.i duhovnost. Evropa je jedno od najpoželjnijih mjesta za život. Vidite koliko ljudi iz svih dijelova svijeta pokušava doći do Evrope, a mi smo već u Evropi. Ne samo zbog geografskih i klimatskih uslova, nego i zbog mogućnosti izražavanja onoga što vi mislite i što jeste.

Ima mnogo mjesta koja su bogatija resursima u odnosu na nas, ali trenutno je malo mjesta na zemaljskoj kugli gdje se ljudi mogu afirmirati u pravom smislu riječi kao Božija stvorenja, ostvariti se kao ličnost, ali i svjedočiti svoju vjeru - naglasio je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.

U pauzama tokom razgovora, hor MIZ Sarajevo je karakterističnim izvedbama ilahija i kasida dao posebnu dimenziju cjelokupnom programu.

Drugo izdanje "Ramazanskih večeri" će biti upriličeno 25. marta uz razgovor sa glavnim imamom MIZ Sarajevo dr Abdulgafar-ef. Velićem i hazanom Sarajevske sinagoge Igorom Kožemjakinom.

(Preporod.info)