Poruka vjere, poruka dobra: Muslimani u Evropi
Gosti trećeg ramazanskog dana u emisiji BIR televizije "Poruka vjera, poruka dobra" bili su prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, prof. dr. Ahmet Alibašić i prof. dr. Nusret Isanović, a govorili su o tem "Muslimani u Evropi".
- Život je ireverzibilan, ne možemo vratiti ni jučerašnji doručak, a kamo li cijelu poputninu koja je ispred nas. Moramo se zrelo i stabilno suočavati sa svim onima što dolazi. Poseban akcenat je na mladima, koji svijet potpuno doživljaju iz jedne druge vizure. Vjerovatno budućnost Evropi, kao i ostatku svijeta, a mislim da su tu muslimani u najspecifičnijoj mogućoj ulozi, dodijelit će nam status pa ćemo se dijeliti. Vjerovatno ćemo se dijeliti na ljude koji su analogni i ljude koji su digitalni. Ja sebe unaprijed upisujem u ovaj prvi raf. Zato što su to ljudi kojima će trebati značajno puno prirode, komunikacije, neposrednosti života, a islam je sav takav. Svih pet islamskih, šest imanskih šarta, traže neposrednost, susret, namaz, džemat - istakla je Fejzić-Čengić.
Isanović je više govorio o izgradnji džamija na Evropskom tlu danas, te njihovoj arhitekturi, koja se u velikoj mjeri razlikuje od onih na istoku.
- Sudbina smještanja muslimana, s obzirom na njihov položaj i stepen njihove obrazovanosti, u prostore koji sami po sebi upućuju poruku neke vrste obezvrijeđenosti, zaostalosti, nebitnosti, ima posebno značenje. Mnogo toga se mijenja, pogotovo u ekonomskom smislu, gdje ne možemo ni ovaj fenomen gradnje džamije sada u Evropi posmatrati izvan tog konteksta. Taj fenomen treba suštinski razumijevati. Ne grade se džamije u Evropi da bi se pokazalo da su muslimani ravnopravni, da su oni konačno dobrodošli, čak naprotiv, oni nisu dobrodošli. Nije sama Evropa kriva zbog toga, tu su i sami muslimani krivi, zbog svoje niske kulture življenje, Evropske kulture, zakona i tako dalje. Džamije se, danas, grade u zemljama u kojima se nikad nisu gradile, najsvježiji primjer je Slovenija. Kada je u pitanju arhitektura džamije, to je po meni, mnogo važnije pitanje nego što se na prvi pogled čini - kazao je Isanović.
O dvjema vrstama Evrope i samoosnaživanju, kao primarnoj zadaći svakog muslimana, govorio je Ahmet Alibašić.
- Postoji više Evropa i jako je važno da i mi u svoja promišljanja uvedemo tu činjenicu, da nam to uvijek bude polazište. Da ima jedna poželjna Evropa i da ima, nažalost, jedna opasna Evropa. U svakom trenutku treba pratiti trendove, treba znati kako bi se situacija mogla razviti i eventualno predvidjeti šta bismo mi mogli učiniti za sebe. Ono što posebno zabrinjava jeste, barem kako neki autori tvrde, da kad su muslimani u pitanju, na veliko čudo, i desnica i ljevica se slože vrlo lahko. Vrlo je važno da, pod broj jedan, ne činimo štetu. Tako da ne dajemo dokaze protiv sebe islamofobima po Evropi. Nažalost to se zna desiti čak i od nas ovdje u Bosni, a posebno od drugih muslimana u Evropi koji se još lošije snalaze u okolnostima o kojima govorimo. Drugo, mislim da kao zajednica moramo više činiti na svom samoosnaživanju. Mi se nemamo čemu nadati ako budemo očekivali da nas drugi pomognu. Nama je glavna zadaća samoosnaživanje, program kojeg treba razvijati. On uključuje da trebamo vjerovati u dragoga Boga pa u sebe, da moramo učiti, čitati, raditi i imati, rađati se i graditi saveze - zaključio je Alibašić.
(Dželila Kukan/Preporod.info)
