Sarajevo: Otvorena izložba "Neminovnosti: Književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića" (VIDEO)
Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas su u prostorijama Muzeja organizirali otvorenje izložbe "Neminovnosti: Književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića", autorice mr. Đane Kukić.
Izložba je, simbolično, otvorena na godišnjicu smrti Alije Isakovića.
- Riječ je o dokumentarnoj izložbi koja, na temelju dokumentarne, arhivske građe, nastoji predstaviti ne toliko život kao život, koliko životni put, rad i djelovanje Alije Isakovića, kao književnog i društvenog djelatnika kojem je književnost bila polazište i utočište - kazao je ovom prilikom predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" prof. dr. Sanjin Kodrić.
On se osvrnuo i na sam naziv izložbe, koja u sebi nosi Neminovnosti - naslov jedne od Isakovićevih najznačajnijih publicističkih knjiga.
- Naziv se odnosi na ukupnost Isakovićevog i književnog i kulturno-društvenog djelovanja.
Sve ono što je Isaković radio je bilo neminovno.
Često se u svom radu suočavao s mnogim preprekama, izazovima, zabranama, ali uprkos svemu tome neminovan je bio njegov rad - naglasio je prof. dr. Kodrić.
Izložba je drugi put predstavljena bosanskohercegovačkoj javnosti, nakon dvije decenije i predstavlja orginalne eksponate iz bogate porodične arhive Alije Isakovića.
- Povod za novu izložbu o Isakovićevom književnom, društvenom i kulturnom angažmanu sasvim je opravdan, i to iz dva razloga. Prvi predstavlja njegovanje kulture sjećanja, koja je izuzetno važna jer je izložba prvenstveno edukativnog karaktera, a drugi je obilježavanje značajnog jubileja, 120 godina od osnivanja Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", te važnost uloge Alije Isakovića kao predsjednika Inicijativnog odbora za osnivanje "Preporoda" - navela je autorica izložbe Kukić.
Naglasila je da je veliki izazov predstavljao istraživački rad za produkciju izložbe, kao i sam uvid u Isakovićevu ostavštinu, tokom kojeg nije mogla "a da ne saosjećam s dramom bivstvovanja intelektualca koji je svakim damarom svog bića bio vezan za svoj narod i svoju zemlju".
- Uvidom u bogatu porodičnu arhivu Alije Isakovića saznala sam koliko je bio širok spektar Isakovićevog djelovanja i njegovog aktivnog angažmana u književnom, kulturnom, društvenom i političkom životu Bosne i Hercegovine - istaknula je autorica ove izložbe.
Na otvaranju izložbe bila je prisutna i supruga Alije Isakovića, Emina Kečo-Isaković. Ona je novinarima odgovorila na pitanje uloge i perspektive Isakovića vezano za afirmaciju bosanskog jezika, iz tadašnjeg konteksta, u kontekstu današnjice.
- Negirati danas bosanski jezik, s političke osnove, kao nešto izmišljeno, kao nešto što ne postoji, je smiješno. Bosanski jezik je postojao i postoji. Jezik postoji od kad postoji i narod, a da li ga je neko afirmirao ili ne, da li neko radi politički da to zatre, tema je za diskusiju. Ovo ne bi ti trebala biti stvar političara, nego struke, a struka ne može protiv činjenica - izjavila je Kečo-Isaković.
Alija Isaković bio je romanopisac, pripovjedač, dramatičar, esejista, putopisac, lingvist, leksikograf. Bio je i geološki tehničar, TV-scenarist, urednik časopisa "Život", urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj "Svjetlosti" i jedan od predvodnika bošnjačkog kulturnog preporoda u drugoj polovici 20. stoljeća.
Na bolji svijet preselio je 14. marta 1997. godine.
(Preporod.info)
