Književna večer o romanima Enesa Karića jedan od ukrasa manifestacije Dani Karađoz-begove medrese

U okviru programa 25. manifestacije „Dani Karađoz begove medrese“ sinoć je u Mostaru upriličeno književna večer sa akademikom Enesom Karićem.

O Karićevim romanima "Pjesme divljih ptica", "Jevrejsko groblje", "Slučajno čovjek", "Boje višnje", "Bogovo roblje" i putopisnom eseju s hadža "Crni tulipan", uz autora govorili su, u ime Izdavačke kuće Tugra, Ismet Veladžić, književnik Hadžem Hajdarević i profesorica u Karađoz-begovoj medresi hafiza mr. Lejla Boškailo.

Veladžić se prisjetio izuzetnosti i vrijednost prvih literarnih radova Ensea Karića koje je pisao kao učenik Medrese i objavljivao u tada jedinom glasilu Islamske zajednice "Preporodu", čime je na metaforičan način pojasnio o kako velikom vanserijskom talentu se radi.

Karić je prepoznat kao takav zbog čega mu je dodijeljena stipendija kako bi ostao vezan za Preporod.

- Poslije toga kod akademika Karića sve je išlo ubrzano. Upisao je i završio dva fakulteta, Islamski teološki i Fakultet političkih nauka i to prije vremena - kazao je Veladžić.

Karićevi romani, kako je to primijetila mr. Boškailo, ne govore samo o društvu ograničene slobode  nego o društvu koje veliča i štuje kvazi-slobodu, robujući svemu osim Bogu, sijući ustajalost i nemljivost.

- Romani imaju sve pojavne vrijednosti manifestacije islama i ostalih abrahamovskih religija. Bogovo roblje jeste hronologija, ali i autobiografski doživljaj Dječaka iz "Boje višnje". U ovom romanu postaje i zaljubljenik i rob, najzanosnijeg, najčarobnijeg, najprivlačnijeg, najiritantnijeg, najodbojnijeg, ali ipak magnetski privlačnog ženskog lika romana, a to je lik Medrese. I takva ljepotica ne može imati samo jednog zaljubljenika. Mnogo ih je - pored ostalog, naglašavajući aspekte identifikacijske prijemčivosti sa radnjom u romanu, istakla je Boškailo.

UKarićevim romanima, prokomentirala je, sloboda je način bivstovanja i promišljanja, onako kako je to bilo i kod prvog čovjeka, Adema a.s., i prve žene h. Have, u praiskonskom raju.

Predstavljajući književni opus Enesa Karića Hadžem Hajdarević je naglasio kako se radi o tekstovima koji su rafinirani, promišljeni, i čisti od bilo kakvih mistifikacija u jeziku, jer se Karić trudi da su oni što nagodniji i da ih čitalac razumije.

- Prvi njegov romana "Pjesme divljih ptica" došao je kao neka vrsta kulturnog šoka. Način na koji Karić ostvaruje svoju naraciju je oduševljavajuća - kazao je Hajdarević.

Pojašnjavajući pojedine segmente iz fabula romana podsjetio je kako je rat dominantna tema u četiri od njih.

- Tek u petom romanu Karić je izašao iz prostora rata, ali taj rat se nastavlja unutra, u čovjekovim ideološkim postavkama, unutarnjim nemirima, nesigurnostima u jednom ideološki formatiranom sistemu, u kojem nije bilo lahko živjeti - rekao je Hajdarević.

Karićeve romane svrstao je u kategoriju ispovjedničke knjiženosti, što je jedna od odlika moderne bošnjačke književnost, oblikovane na bosanskom jeziku, što se da razaznati i romanima Sušića, Selimovića, Ibrišimovića, Horozovića itd.

- Svi oni imaju neutaživu potrebu da se nekome i nečemu ispovijedaju - istakao je Hajdarević. 

Akademik Karić je izlaganje počeo pojašnjavajući motive koji su utjecali na njega da se počne baviti književnosti.

Reakcije čitatelja njegovih eseja u kojima je tretirao i važne teološke teme, i lahkoća razumijevanja kod čitatelja bile su od presudnog značaja.

- Esej napisan lahkom rukom, mislima i srcem, makar on bio o teškim teološkim temama čitatelji lakše razumijevaju - rekao je Karić, a potom prokomentirao općenito značenje riječi iza kojih stoji nevidljivi dah.

Istakao je da se pisanjem romana nije odmakao od teoloških pitanja, što su u kritikama primijetili i teolozi različitih vjerskih svjetonazora. Za Karića je pisanje romana jedan od vidova njegovog traganje za slobodom izricanjem.

- Književnost je uvijek sloboda. Svaki roman, svaka pjesma je iz slobode - kazao je Karić, a potom prokomentirao njene obrise u svom životom iskustvu i iskustvu svoje generacije.

Književnost, dodao je, čovjeku pruža mogućnost suočenja sa najvećim pitanjima kroz najljepši jezik.

- Književnost traži tišinu, a u tišini dolaze pitanja - naglasio je.

Nadalje je u obraćanju kratko prošao kroz fabulu svih romana čija je zajednička odlika lišenost „izama“.

- Oni nisu ni protiv kakvog izma, niti zagovaraju ikakav izam. Nije to literatura koja komunizma, protiv socijalizma.... ili da zagovara nekakav fundamentalizam. Ovaj pripovjedač priča i ima signale kako svoga čitatelja da vodi, što su primijetili i književni kritičari - pojasnio je Karić.

Na kraju je najavio svoj sljedeći roman u kojem će glavni lik biti Hasan Karić, mladić koji je prošao sve golgote i sva ratišta tokom Drugog svjetskog rata.

(Hasan Eminović / Preporod.info)