Tuzla: Promovisana monografija "40 bosanskohercegovačkih mushafa": Vrijedan doprinos muslimanima u BiH

U Behram-begovoj medresi u Tuzli večeras je promovisana monografija "40 bosanskohercegovačkih mushafa", a radi se o djelu prof. dr. Ćazima Hadžimejlića i prof. dr. Harisa Derviševića. Promotor monografije je, osim prof. dr. Hadžimejlića, bio i dr. Sead Seljubac.

Radi se o djelu, na engleskom i bosanskom jeziku u kojem je predstavljeno 40 mushafa iz Bosne i Hercegovine. Autori su u bibliotekama pronašli oko 1.300 bosanskohercegovačkih ispisanih mushafa, ali su izabrali 40 koji su najbogatiji, najvredniji, najreprezentativniji, a koji su pohranjeni u sedam institucija u BiH, jednim dijelom u privatnim kolekcijama, a drugi su iz institucija od Gazi Husrev-begove biblioteke koja je najveći čuvar toga do arhiva, muzeja i privatnih kolekcija.

Na promociji se obratio muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović koji je kazao da sve što nas povezuje s Kur'ani-kerimom, posljednjom Allahovom objavom, je veličanstveno.

Muftija Fazlović je istakao da je Allahova objava Kur'ani-kerim po svemu što ga karakterizira, posebna knjiga i kada je riječ o vjerovanju ali i kada je riječ o znanju, nauci.

- Sve što smo slušali iz okvira nauke zapravo iskazuje jednu od dimenzija nadnaravnosti Kur'ana. Kur'ani-kerim je mudžiza, nadnaravno Božije djelo. Zamislite kakav je osjećaj doprinositi da to izađe na vidjelo, da se jedno takvo znanje dijeli među ljudima u ovom vremenu i ovdje gdje mi živimo. Osjećamo ponos da u našoj zemlji imamo sačuvano ovo blago dini-islama. Sačuvano je svjedočanstvo generacija ljudi koji su učili i kaligrafijom, posebnim rukopisom prepisivali Kur'ani-kerim, a onda to čuvali. Sve ove vanjske forme imaju cilj da skrenu pažnju na poruku, sadržaj Kur'ani-kerima. Zahvaljujemo se autorima jer je ovo izuzetno vrijedan doprinos za muslimane u Bosni i Hercegovini. Ovo djelo je i jedna univerzalna poruka koja se šalje iz Bosne i Hercegovine - kazao je muftija Fazlović

Autori ove vrijedne studije uspjeli su, istakao je promotor dr. Seljubac, ne samo predstaviti 40 odabranih mushafa, nego nas istovremeno podučiti osnovnim pojmovima umjetnosti prepisivanja mushafa nekada i sada, kao i umjetnosti ukrašavanja istih posebnim tehnikama i materijalima.

- Bošnjak je preuzeo harf, naučio vještini njegovog oblikovanja do umjetničke forme i svojom težačkom, bošnjačkom rukom i sam počeo pisati stranice mushafa. Te stranice danas ukrašavaju zbirke rukopisne građe najpoznatijih biblioteka orijentalnog blaga u Bosni i Hercegovini. Prepisivači mushafa iz Bosne, kao i oni iz drugih krajeva svijeta su u svoje rukopise unosili maksimum ljubavi prema Mudroj knjizi. Oni su harf ukrašavali, a bosanski musliman ga je sa isto toliko ljubavi čuvao, učio, pamtio i dalje prepisivao - kazao je dr. Seljubac.

Jedan takav prijepis, podsjetio je dr. Seljubac, napravljen je 1833. godine u Tuzli, a prepisivač je Muhammed ibn Ahmed. Drugi prijepis Mushafa, koje je na neki način vezan za Tuzlu jeste onaj koji je uradio Kemaluddin Muhammed 1527. godine, a Gazi Husrev-begovoj biblioteci ga je poklonila Emina-hanuma Kurt, supruga Muhamed Ševfek efendije Kurta, bivšeg muftije iz Tuzle. Inače, ovaj primjerak mushafa spada među najljepše primjerke koje posjeduje Gazi Husrev-begova biblioteka.

- Najviše primjeraka, od ovih 40, se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, njih 17, zatim u biblioteci Mesudijji 8, u Historijskom arhivu Sarajevo 6, u Bošnjačkom institutu 3, Mostarskom muftijstvu 2 i po jedan u Historijskom muzeju BiH, Muzej Gazi Husrev-beg, Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH i Orijentalnom institutu. Najstariji je s početka 14. stoljeća, a najmlađi iz 1869. godine – istakao je Seljubac.

Koautor prof. dr. Ćazim Hadžimejlić je kazao da svaki od ovih 40 mushafa ima svoju zasebnu priču. Ono što je sa ovom monografijom predstavljeno je samo kap onoga što je na ovim prostorima bilo. Nažalost, vrijeme je učinilo svoje, kroz seobe, ratove, nemar, udaljavanje od naše kulturne baštine.

- Prepisanih mushafa u Bosni i Hercegovini imate oko 1300. Kada danas imamo toliko, nakon svega što je Bosna predeverala, onda možete zamisliti koliko ih je bilo prije. Svaka džamija je imala svoju biblioteku, a u svakoj toj biblioteci su se nalazili od prepisanih do umjetničko vrijednih mushafa koji su tu bili pohranjeni - istakao je Hadžimejlić.

Hadžimejlić je spomenuo i jedan primjerak mushafa koji je specifičan i vrlo rijedak primjerak mushafa, ne samo u BiH nego i u svijetu.

- Ispisan je akjase tehnikom, iz 15. stoljeća je. Dva su papira korištena, jedan je papir tekst na kojem je ispisan, a drugi je papir margina koja se nalazi oko samog teksta. Papir i margina nisu isti papir, nisu isto ni obojeni, ali su papir i margina jedan na drugi nalijepljeni, zlatnim linijama izvučen tako da ne možete primjetiti da su to dva papira. Naišao sam samo na još takva dva mushafa u svijetu - kazao je Hadžimejlić.

(Alem Dedić/Preporod.info)