Ujedinjene nacije optužuju mijanmarsku vojsku za stvaranje 'trajne krize ljudskih prava'

U izvještaju koji su Ujedinjene nacije objavile u petak optužuje se mijanmarska vojska za stvaranje "trajne krize ljudskih prava" u toj zemlji jugoistočne Azije i poziva se na hitan prekid nasilja u njoj.

Otkako je prije dvije godine hunta preuzela vlast, Mijanmar je potonuo u haos, s pokretom otpora koji se bori protiv vojske na više frontova nakon krvavog obračuna s političkim protivnicima zbog kojih su zapadne zemlje ponovo uvele sankcije.

U izvještaju, koji dokumentuje navodna kršenja ljudskih prava između 1. februara 2022. i 31. januara 2023. godine, utvrđeno je da se nasilje pojačalo u sjeverozapadnom i jugoistočnom Mijanmaru zbog vojnih "neselektivnih zračnih udara i artiljerijskog granatiranja, masovnih paljenja sela do raseljavanja civilnog stanovništva i uskraćivanja humanitarnog pristupa."

Taktika koju koristi vojska, navodi se u izvještaju, osmišljena je da odsječe nedržavne oružane grupe od pristupa hrani, finansijama, obavještajnim podacima i regrutima.

- Vojska, ohrabrena kontinuiranim i apsolutnim imunitetom, dosljedno je pokazivala nepoštivanje međunarodnih obaveza i principa - navodi visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk u saopćenju.

- Potrebna je hitna, konkretna akcija da se okonča ova katastrofa – naglasio je.

Mijanmarske vlasti nisu odmah odgovorile na pozive Reutersa i e-mail u kome se traži komentar.

Hunta je ranije navela kako je dužna osigurati mir i sigurnost i negirala je da su se dogodili zločini, tvrdeći da provodi legitimnu kampanju protiv terorista.

James Rodehaver, šef tima UN-a za ljudska prava u Mijanmaru, izjavio je da se oružani sukobi dešavaju u oko 77 posto zemlje.

Nikada nije bilo vremena i situacije u kojoj je kriza u Mjanmaru stigla ovako daleko, ovako široko u cijeloj zemlji - rekao je on na brifingu u Ženevi.

U svojim preporukama, izvještaj poziva vlasti u Mijanmaru da prekinu nasilje i prestanu s progonom protivnika.

- Vojne operacije moraju prestati kako bi se stvorio prostor za dijalog koji bi mogao okončati ovu krizu - navodi se u izvještaju, prenosi Reuters.

Mijanmarska vojska, službeno poznata kao Tatmadaw, proglasila je prije dvije godine vanredno stanje, nakon pritvaranja čelnice zemlje Suu Kyi i ostalih vodećih članova vladajuće stranke Nacionalna liga za demokratiju (NLD).

Vojska tvrdi da je puč izveden zbog "izborne prevare" na izborima u novembru 2020. godine, što je, kako je saopšteno, rezultiralo dominacijom NLD-a u parlamentu.

Prema podacima UN-a, najmanje 70.000 ljudi pobjeglo je iz Mijanmara od početka vojnog udara 1. februara 2021. godine, a više od milion još uvijek je interno raseljeno. U zatvorima je nekoliko najviših političkih zvaničnika, uključujući Aung San Suu Kyi.

Uporedo s tim, više od milion muslimanskih Rohinja iz Mijanmara našlo je utočište u Bangladešu.

(Preporod.info)