Muftarević: Sarajevo jedan od rijetkih gradova s rodnim listom

Zahvaljujući arheološkim nalazima poznato je da se tragovi života na sarajevskom području pojavljuju u dalekoj prethistoriji, te da su na mjestu današnjeg Sarajeva postojale i nestajale naseobine kroz prethistoriju, antiku i srednji vijek. Sarajevo kakvo danas poznajemo svoj oblik počinje poprimati tek nakon dolaska Isa-bega Ishakovića, njegovog utemeljitelja. Povodom otvaranja izložbe "Utemeljitelj" u sarajevskom Brusa bezistanu za Preporod.info govorio je jedan od autora izložbe, arheolog i muzejski savjetnik Adnan Muftarević, rekavši da su Osmanlije na ovo područje donijeli novi pogled na život. 

Poručio je da dan rođenja grada Sarajeva mora biti uzet iz vakufname Gazi Isa-bega Ishakovića.

- Jedna od najznačajnijih promjena koje je donio dolazak Osmanlija u naše krajeve je to što od tada više nemamo tip gradova koji se zasnivao na evropskom srednjovjekovnom uređenju, a to je tip gradina i podgradina. Sa dolaskom Osmanlija dobijamo novu viziju, novi pogled na život, i tako dobijamo i gradove levantskog tipa. Razvijaju se gradovi istočnog tipa, istočnog Mediterana, koje predstavlja čaršija u sredini sa trgovačkim centrima, i kuće na obroncima grada. Tipičan predstavnik takvog levantskog tipa grada nastaje na području današnjeg Sarajeva, i nastaje za vrijeme Gazi Isa-bega Ishakovića 1462. godine.

Gazi Isa-beg Ishaković je sin Ishak-bega, jednog od velikih vojskovođa i begova Osmanske imperije. Muftarević navodi da određeni naučni krugovi smatraju da mu je porijeklo vezano za naše krajeve, nalazeći veze s porodicama Kosača, Kotromanjića i Hranušića.

- Činjenica je da je Gazi Isa-beg u svom okruženju stalno vodio ljude iz ovih krajeva. Većina iz njegove pratnje su bili ljudi iz Bosne - pojasnio je.

Vladavinu Gazi Isa-bega Ishakovića je obilježio razvoj gradskih infrastruktura

- Još u doba dok je živio bio je poznat kao veliki dobrotvor i mecena. Npr. Skoplje je svoj puni procvat doživjelo tek tokom njegovog vremena, iako je i otac Ishak-bega ostavio velike vakufe. Naravno, on se u tome ne zaustavlja, nastavio je sa izgradnjom i dobrim djelima. Utemeljio je 1471. godine Novi Pazar, a još uvijek u tom gradu na svojim stubovima stoji njegov hamam, koji Evlija Čelebija naziva “Stari hamam”. Džamija Gazi Isa-bega Ishakovića u Novom Pazaru je porušena, a na prostoru na kojem se nalazila danas je Fakultet za islamske studije. Ni tu se on ne zaustavlja. Prelijepa dolina u kojoj se nalazi Sarajevo je bila za njega svojevrstan izazov i želio je tu napraviti ono što imamo i danas. Sagradio je svoj dvor, poznati saraj po kojem je Sarajevo dobilo ime, a 1462. godine u svojoj vakufnami čiji je prepis sačuvan, original je u Beču, navodi da će izgraditi zaviju, kasnije tekiju, imarethanu. Sagradio je i most preko rijeke Miljacke, prvu džamiju u ovom gradu, vodovod, mlinove, i sve ono što ćete vidjeti na ovoj izložbi - istakao je.

Muftarević dalje navodi da je Gazi Isa-beg Ishaković svoje graditeljstvo potom nastavio i na području današnje Srbije.

- On gradi još jednu utvrdu 1472. godine, tzv. Bugurdelen, što znači “onaj koji probija s boka”, a prevodi se i kao “kupina”, na kojoj je nastao današnji grad Šabac. Korištena je za širenje Osmanske imperije prema Mađarskoj, ali je vidljiv i prosperitet gdje god se Gazi Isa-beg nalazio - ističe Muftarević.

Na izložbi su predstavljeni predmeti koji sežu do doba Gazi Isa-bega Ishakovića, poput vrlo rijetkog štita od slonovske kože, vezirskog buzdovana koji je bio simbol vlasti u osmansko doba, astrolab, globusi, a na panoima su prikazani brojni objekti koji su sagrađeni u vrijeme i po naređenju osnivača Sarajeva.

- Naravno da je nama u današnje doba začuđujući niz hajrata koje je izgradio, jer je normalnom čovjeku ovog vremena teško izgraditi i jednu građevinu, ali iza Gazi Isa-bega Ishakovića je ostao niz džamija, hamama, cijelih trgovačkih centara, bazara oko kojih su se razvijale čaršije. Ovdje na izložbi se npr. može vidjeti i maketa baščaršijskih Trgovki koju je uradio naš najpoznatiji maketar Husein Karišik 1948-49. godine. One su u današnje vrijeme ponovo sagrađene, a na njegovoj maketi možete vidjeti kako su prvobitno izgledale - kaže Muftarević.

Istraživanja su otkrila puno detalja o životu Gazi Isa-bega Ishakovića, ali i da se njegova ostavština tek počela otkrivati.

- Tokom istraživanja smo utvrdili da je otuđen veliki broj njegovih posjeda, kasnijih vakufa, ili su nestali, ili ih prisvajaju. Npr. za jedan most u Moravici blizu Ivanjice u današnjoj Srbiji danas se govori da je rimski, a svi znaju da je osmanski iz petnaestog stoljeća, kada je tim područjem upravljao Gazi Isa-beg Ishaković. Taj most još uvijek stoji kao što stoji i velika Gazi Isa-begova džamija u Skoplju - navodi dalje Muftarević.

Gazi Isa-beg Ishaković zaslužio veće poštovanje regiona, ali posebno zadužio Sarajevo

- Rijetki su gradovi u svijetu koji imaju svoj rodni list ili dokument o nastanku, a jedan od njih je grad Sarajevo. I grad Sarajevo može i mora s time da se ponosi. I mora ovo isticati, te na adekvatan način obilježavati. Naravno da je i 6. april veoma važan za ovaj grad, i slažem se da ga treba promovisati. I taj dan ima svoje mjesto u kalendaru dešavanja kao veoma važan datum, pa i da to bude Dan grada Sarajeva. Ali dan rođenja grada Sarajeva mora biti iz vakufname, kada ga je u tom dokumentu napisao Gazi Isa-beg Ishaković - zaključuje Adnan Muftarević.

Vakufnama Gazi Isa-bega Ishakovića, napisana je u mjesecu džumade-l-ula 866. godine, odnosno između 1. februara i 2. marta 1462. godine. Prvi je pisani dokument o graditeljskoj djelatnosti na ovim prostorima.

(S.S./Preporod.info)