U Mostaru otvorena izložba o historiji pismenosti na bosanskom jeziku

- Postavili smo izložbu, koja je zapravo eksponat ili uzorak onog bogatog sloja bosanske milenijske pismenosti koja je projektima Instituta za jezik obuhvaćena pojedinačno. Radi se o institutskim projektima historije jezika koji obrađuju bosansku redakciju staroslavenskog jezika ili bosansku crkvenu pismenost, zatim projekti vezani za starobosanski narodni jezik s naglaskom na onaj na stećcima - rekao je Jasmin Hodžić, vdirektor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Na izložbi su prikazani i primjeri alhamijado književnosti, tekstovi pisani bosanskim jezikom na arapskom pismu.

- Ovdje su izloženi i eksponati gdje se vidi bogatstvo pismenosti poligrafijske strukture, jer smo pisali i na bosanskoj varijanti glagoljice, bosanskoj ćirilici (bosančici) i na bosanskoj varijanti arebice, kao i na dva savremena pisma ćirilici i latinici - kazao je Hodžić.

Izložbu organiziraju Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.

- Ovo je jedan značajan događaj, jer kroz historiju bosanskog jezika možemo u isto vrijeme pratiti i historiju Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je, kada se gleda historija BiH, vidi se kako se ona isprepletala i s bosanskim jezikom. Kad god je dolazilo do negiranja bosanskog jezika, dolazilo je i do negiranja državnosti BiH. Ovo je dokaz da bosanski jezik postoji, da ima svoju historiju, a na nama je da radimo, otkrivamo i pokazujemo njegove specifičnosti - kazao je dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" Mostar Edim Šator.

Dodao je kako se veliki broj artefakata iz srednjovjekovne bosanske historije nalazi izvan BiH, te da strani arhivi više govore o bosanskoj književnosti nego li dokumenti koji se čuvaju u BiH.

- Posebnu pažnju možemo skrenuti na srednjovjekovne crkvene rukopise i različita evanđelja, od kojih je svega dvadesetak sačuvano. Samo jedan je u BiH, a to je Čajničko evanđelje. Tačnije, i ono trenutno nije u granicama BiH, nego je poslano na restauraciju u Srbiju bez saglasnosti Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika - kazao je Šator.

Izložba ostaje otvorena do 6. marta.

(Preporod.info)