Džemat Gazi Alijin mesdžid: Primjer zajedništva i jasne vizije

Džemat Gazi Alijin mesdžid (GAM), Islamska zajednica Bošnjaka u Švicarskoj, skoro tri decenije okuplja Bošnjake u St. Gallenu.

Džemat je osnovan 1993. godine, a s obzirom na to da je nastao u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu, ponio je ime po osobi koja je značila simbol bosanskog otpora i ponosa - Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

U periodu nakon osnivanja u džematu su obavljani namazi i organizirana neformalna druženja, da bi se vremenom broj članova, ali i obim aktivnosti povećavao.

Danas je ovaj džemat, prema riječima glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj Jasmin-ef. Demića, jedan od najvrijednijih.

- Prije neki dan, što mi kao glavnom imamu predstavlja čast, dobili smo informaciju da su džematlije pohvalile imama ovog džemata Sabahudin-ef. Sijamhodžića reisul-ulemi Islamske zajednice. Rečeno nam je i da je to prvi put da su džematlije iz dijaspore na jedan takav način pohvalile imama. Džemat u St. Gallenu nam je na ponos. Islamska zajednica Bošnjaka u Švicarskoj broji 26 džemata, a ovaj je jedan od najboljih - kazao je efendija Demić.

Predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj Džemal Fišek, govoreći o uspjesima ovog džemata, naglasio je da je ključ u zajedništvu.

- Zajedništvo nam je bitno, posebno u dijaspori. Bitno je da Bošnjaci budu naslonjeni jedni da druge. Samo postojanje Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj, veliki broj džemata, veliki broj džematskih aktivnosti u toku godine, poput ovih koje provodi džemat GAM, su veoma bitni i pokazuju koliko je našim džematlijama bitna Zajednica i koliko im je bitno da ih ona okuplja - kazao je on.

Džemat GAM u kontinuitetu radi na jačanju džemata i njegovog imidža kako u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Švicarskoj, tako i unutar Islamske zajednice u cjelini.

- Mi smo 2008. godine svečano otvorili Islamski centar GAM, a naredne godine su protekle u znaku jačanja džemata na svim poljima. Zahvalni smo ljudima koji su dio svojih imetaka dali za džemat, za jačanje džemata, organizaciju džemata, kupovinu džematskih prostorija, a ušli smo u projekat izgradnje nove džamije - naglasio je Sabahudin-ef. Sijamhodžić, džematski imam.

Predsjednik džemata Meho Šljivar je naglasio kako se nadaju da će u što skorijem periodu završiti projekat izgradnje novog objekta.

- Do sada smo promijenili tri lokacije. Što se tiče projekta izgradnje novog objekta, naši prostori će se sastojati od molitvenog prostora, GAM centra - koji će sadržavati poslovno-edukativne, rekreativno-kulturne i administrativne sadržaje, i stambenog dijela - objasnio je on.

Članovi džemata su posebna pokretačka snaga, kako kroz protekli period, tako i u aktivnostima i projektima koji se trenutno provode.

Džemat broji oko 330 porodica, koje pružaju svoju nesebičnu podršku.

- U Švicarskoj sam već od 1988. godine. Pri džematu sam od samog osnivanja, i djelovala sam svo ovo vrijeme. Džemat mi znači mnogo - ovo je naša druga kuća. U ovoj kući se družimo, i u ovoj kući odgajamo i našu djecu - naglasila je džematlijka Azra Kozarac.

Esed Muhamedagić je u Švicarsku došao 1981. godine, a uz džemat je od njegovog osnivanja.

- U džematu sam sve ove godine. Džemat mi je jako važan, ovdje mi je najljepše. Imamo i imali smo brojne aktivnosti, i uvijek sam bio tu. Okupljamo se, družimo, dijelimo mišljenja. Imamo namjeru i da, uz Allahovu pomoć, uspijemo i u projektu gradnje nove džamije - izjavio je on.

Jedna od džematlijki Šefika Koljić naglasila je da je "džematsko življenje jako bitno za svakog pojedinca, jer džemat čovjeku daje snagu i inspiraciju".

- U Švicarskoj sam već 20 godina, ovo je moja druga domovina. Naravno, prva je uvijek Bosna i Hercegovina. Član džemata sam postala 2010. godine. Period od mog dolaska u Švicarsku 2003. godine do 2010. godine sam imala neispunjen, osjećala sam se loše, osjećala sam se kao tipični stranac. Kada sam se učlanila u džemat, došlo je do revolucije unutar mene. Džemat osjećam kao svoju kuću - istaknula je ona.

Edina Bosnić u Švicarsku je došla 1992. godine, a kazala je da džemat poveznica i s domovinom.

- Uvijek smo se u džematu okupljali, a i tu našoj djeci nastojali prenijeti ljubav prema Bosni i Hercegovini. Jako su nam bitne džematske aktivnosti. Okupljamo se, to je mjesto gdje imamo priliku da razmijenimo mišljenja i iskustva - smatra ona.

Džemat i džematske aktivnosti posebno su važne za mlade, što nam je potvrdila i Merjem Sijarić.

- Za mene je džemat mjesto u kojem mogu da se sastajem sa svojim vršnjacima, gdje možemo da upoznamo našu vjeru, da njegujemo našu tradiciju i kulturu. Džemat je i mjesto gdje možemo da razmjenjujemo ideje i svoja iskustva - naglasila je Sijarić.

Džemat Gazi Alijin mesdžid u St. Gallenu će, kao i kroz skoro tri decenije svog postojanja, nastaviti okupljati Bošnjake, koji će u zajedništvu nastojati očuvati vjeru, ali i sve elemente svog identiteta.

(Preporod.info)