Sarajevo: Održan simpozij "Kulturno-historijsko naslijeđe bosanskog srednjovjekovlja"

Simpozij "Kulturno-historijsko naslijeđe bosanskog srednjovjekovlja" održan je danas u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, u okviru manifestacije "Dani Instituta za jezik 2023".

Učesnici ovog simpozija bili su dr. Erma Ramić-Kunić, dr. Nedim Rabić i dr. Gorčin Dizdar.

Dr. Ramić-Kunić je ovom prilikom podsjetila da se manifestacija "Dani instituta za jezik" održava povodom Dana maternjeg jezika, naglasivši da je značaj maternjeg jezika neosporan, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine.

- Prilika je i da ukažemo i na srednjovjekovnu bosansku pismenost. Ona je izuzetno bogata pismena tradicija i ona stoji na početku pismenosti uopće na ovim prostorima. Bosanska srednjovjekovna pismenost podrazumijeva nekoliko različitih vidova žanrova: crkveni rukopisi, administrativno-pravni spisi i nezaobilazni pisani tragovi su stećci - kazala je ona.

Dr. Rabić je naveo da je bosansko srednjovjekovno kulturno-historijsko naslijeđe širok pojam, te da obuhvata kako pokretna, tako nepokretna materijalna dobra.

- Imamo arhitekturu srednjovjekovlja. Pored toga, jedan od najvažnijih aspekata kulturnog naslijeđa tog perioda su stećci. Imamo brojne dokumente, izvore, činjenice, o kojima mi historičari često govorimo, i ja sam danas pokušao da skrenem pažnju upravo na tu vrstu naslijeđa - izjavio je on.

Na simpoziju je dr. Dizdar govorio više o stećcima.

- Stećci su jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji aspekt našeg ukupnog bosanskohercegovačkog kulturno naslijeđa, jer, s jedne strane njihov nastanak se podudara s prvobitnim razvojem srednjovjekovne bosanske države, a s druge strane u globalnom kontekstu stećci predstavljaju jedan jedinstven umjetnički fenomen. Zato zaslužuju mnogo više pažnje - ocijenio je Dizdar. 

Podsjećamo, manifestacija "Dani instituta za jezik 2023" traje do 20. marta.

(Preporod.info)