Naš moralni odnos prema animalnom svijetu

Da li nam možete ukratko predstaviti koncept integrativne bioetike, kao i njene mogućnosti dijaloga sa teologijom?

-Bioetika se bavi egzistencijom živih bića i okolnostima u kojima egzistiraju. Stoga je središte njenog interesa život i to u najširem smislu, kako čovjeka tako i svih živih bića, gdje se općenito ističe moralan odnos prema životu. Inače, bioetika je složenica od dviju grčkih riječi: bios (život) i ethos (ćud, karakter). Pri tome je vrlo važno naglasiti značaj i integrativne bioetike, jer integrativna bioetika i njena multidiciplinarnost su omogućili razradbu navedene tematike. Naime riječ je o konceptu kojeg je osmislio profesor etike dr. Ante Čović sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Inače, svoje mjesto unutar pluriperspektivno zasnovanog koncepta i projekta integrativne bioetike, po našem mišljenju trebaju pronaći i muslimanski teolozi, jer su u muslimanskim teološkim, filozofskim, pravnim i drugim raspravama bioetičke teme itekako zastupljene. U vezi s tim, u integrativnoj bioetici je po našem mišljenju moguć i potreban dijalog između bioetike, s jedne, te moralnog nauka islama (´ilm al-ahlaqa) i muslimanskog religioznog prava (fiqha), s druge strane, te na taj način kroz dijalektički pristup teologije i filozofije producirati odgovore na suvremene bioetičke probleme. Pri tome se osobito uvažava bogata intelektualna tradicija bosanskih muslimana. Primijetna je mogućnost dijaloga u integrativnoj bioetici filozofije morala i moralne teologije, s jedne, te muslimanskog religioznog prava, s druge strane.

Savremeni čovjek uveliko je vezan za ishranu mesom. Imajući u vidu da hrana itekako utječe na tijelo i um, te da čovjek svjesno uništava i ubija životinje, šta biste rekli o odnosu ljudi prema životinjskom svijetu, nadasve, tradiciji muslimana?

- Na Zemlji životinje obitavaju i egzistiraju s biljnim vrstama, ali i s čovjekom, koji posjeduje emanet, to jest odgovornost za skrb i pravovaljano upravljanje planetom i svim što je na njemu, štujući pri tome uspostavljeni red u kosmosu. Ljudska bića i životinje su u stalnom suodnosu, što je očito iz njihovog svakodnevnog susreta na ulici, zoo vrtu, pred kućom, ili u stanu. Njihova komunikacija može biti i preko tanjira, jer mnogi su ljudi mesojedi i u svakodnevnom obroku na stolu se nađu ispečeni, skuhani, a kod nekih naroda i prijesni komadi mesa. Također je životinja kroz cijelu historiju, no i danas služila i služi za odjevne potrebe, zbog čega često reagiraju udruge za zaštitu životinja; radi kože koja se nosi u dekorativne svrhe. S druge strane, znakovit je broj blagoslovljenih poslanika, koji su se tokom života bavili pastirskom djelatnošću, skrbeći se o životinjskom svijetu. Božji poslanici poput Ibrahīma, Ishaka, Jakuba, Musaa, Davuda, ili pak Muhammeda a.s., su se skrbili o životinjama; bili su pastiri, ali su ih i jeli. U Kur'anu i Hadisu životinjski svijet posjeduje značajnu ulogu. Čak i sure nose naziv po životinjama, koje se spominju na stranicama Kur'ana. Šest sura nosi naziv po životinjama: Krava (2), Stoka (6), Pčele (16), Mravi (27), Pauk (29), i Slon (105). Primjetan je podatak da se u preko stotinu i četrdeset ajeta spominju životinje. Također se ukazuje na teme poput reprodukcije u animalnom carstvu, zatim se deskribira egzistencija životinjskih zajednica, gdje posebno biva riječi o pčeli, pauku, ptici i slično. Trideset i pet životinja se navodi u Kur'ānu. Neke od životinja koje se spominju na stranicama Knjige su: deve, pauci, mravi, pčele, komaraci, mazge, krave, zmije, skakavci itd. Životinje zauzimaju i značajno mjesto u hadisima Božijeg poslanika Muhammeda, a.s. Pored toga primijetno je da je animalni svijet, kao i moralni odnos prema njemu bio veoma zastupljena tema u djelima muslimanskih teologa, filozofa i fekiha.

Ljudi danas u trci za hranom potežu i za genetski modificiranom hranom koja je nešto što može izazvati dalekosežne posljedice. Šta sa ovom vrstom hrane?

-U nove ekološke probleme ubraja se i fenomen genetski modificirane (GM) hrane, jednoga segmenta širega projekta genetski modificiranih organizama (GMO), ili, drugačije rečeno, transgenih modificiranih organizama. Pod genetički modificiranim organizmima, prema mišljenju profesora Željka Kaluđerovića, podrazumijevaju se organizmi, kojima je genski sastav izmijenjen na način koji se nikada ne bi desio prirodnim putem razmnožavanja, ili prirodnom rekombinacijom postojećih gena neke vrste. Primjena GM tehnologija na određeni način može biti dvosjekli mač, jer je osnovni problem genetski modificiranih organizama visoki stupanj rizika narušavanja biološkog diverziteta, to jest, u slučaju, npr., velikih usjeva, mogućnost da uslijed neizvjesnosti interakcije genetskih modificiranih organizama s okolišem dođe do narušavanja eko sustava. Genetski modificirani organizmi su često tako dizajnirani da stvaraju povećane količine štetnih produkata za okoliš.

Problem koji se javlja u svezi s GM-om jest još uvijek diskutabilno pitanje održivosti tehnologija baziranih na genetskom inženjerstvu. To znači da suvremena civilizacija mora sačuvati stanje prirode i okoliša onako kako ih je primila od prethodnih generacija, te je u obvezi sačuvati prirodu za dolazeće generacije. Također se postavlja pitanje odnosa koristi i štetnosti koje mogu nastati sijanjem ili konzumiranjem GM-a. Prema vjersko moralnom nauku čovjekova je dužnost očuvati uspostavljeni red na Zemlji, a što je iskazano i u ajetu: I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom; milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela čine. (7: 56).

Pri unosu hrane koja je dobivena od genetski porijeklom organizama probavni sustav ne razlikuje da li su oni podrijetlom od GMO, ili konvencionalne proizvodnje hrane. Međutim, genetskom modifikacijom mogu nastati specifični sastojci, a posebno nutritivni koji nisu dobro proučeni i čije se posljedice djelovanja mogu znati tek nakon duge ekspozicije od konzumiranja. Prema muslimanskom religiozno-pravnom shvaćanju ovaj princip je mašbuh (nejasno, sumnjivo) što znači da je sumnjiv i da spram njega treba biti na oprezu. Kad je riječ o genetskom inženjeringu u ekološkoj proizvodnji zabranjena je upotreba genetski izmijenjenih organizama (GMO, iako do sada nisu zabilježeni slučajevi negativnog utjecaja komercijalnih GM prehrambenih proizvoda na zdravlje potrošača, ali postoji opasnost po pitanju sigurnosti GM hrane po zdravlje potrošača uslijed teoretski mogućih genetskih i imunoloških štetnih posljedica rekombinacije i nestabilnosti genetskog materijala. Kako smo naznačili, prema halal standardu, genetski modifikovani organizmi se smatraju mašbuhom i kao takvi nisu dopušteni u halal prehrani. Može se poentirati da shodno muslimanskom religozno-pravnom motrištu i moralno-teološkom utemeljenju, postoji zazor od GM tehnologije, a onog momenta kada budu postojali sasvim jasni dokazi sveukupne dobrobiti takve vrste tehnologije, one dobrobiti koja je sukladna religioznom učenju, tada će i biotehnologija utemeljena na genetskom inženjeringu biti dopuštena.

Cijeli intervju u Preporodu od 15. juna