Biblioteka Osman-ef. Šehdija Bjelopoljca u Sarajevu

Piše: mr. Osman Lavić

U islamskoj civilizaciji često susrećemo objekte podignute u znak sjećanja na roditelje, djecu ili neke druge poznate ili porodično bliske osobe. S tom namjerom podizani su vjerski i infrastrukturni objekti kao što su džamije, česme i mostovi.

Biblioteka Osman-ef. Šehdija Kadića Bjelopoljca, istaknutog diplomate i pisca Osmanskog Carstva, predstavlja rijedak primjer da je roditelj u znak sjećanja na rano umrlog sina, inače pjesnika koji je pisao na osmanskom turskom jeziku, u literaturi poznatog Ahmeda Hatemija, podigao biblioteku i uvakufio za one prilike impozantan broj kapitalnih rukopisnih djela.

Koliko je poznato, ovo je prva namjenski sagrađena biblioteka u Bosni i Hercegovini koju je osjećao vlastitom domovinom, jer je njegov rodni grad Bijelo Polje bio u njenom sastavu, a harem Sultan-Fatihove džamije u Sarajevu pogodno mjesto na kojem je dao sagraditi lijepu šestougaonu potkupolnu građevinu u koju je 1173. po Hidžri /1759. godine iz Istanbula poslao 180 rukom pisanih i sadržajno probranih knjiga.

Među njima je i najstarija knjiga koja se danas čuva u Bosni i Hercegovini, prepisana 1106. godine. U prilog tome svjedoči i moto za tarih o gradnji biblioteke uzet iz Kurʼana (98:3) u značenju: “U njoj su knjige vrijedne.” Ovaj tarih uklesan u kamenu i danas se nalazi uzidan u zidu zgrade ispred Careve džamije, gdje je sve do 1910. godine postojala ova biblioteka, koju je Zemaljska vlada porušila “u namjeri da sagradi ljepšu i moderniju”, što nikada nije realizirano.

Rukopisi biblioteke Osman Šehdije opečaćeni su vakifovim pečatom, eks librisom ove biblioteke, koji u sebi sadrži poruku: “Uvakufio ovaj primjerak Osman Šehdi, od hadžegana carskog divana u Sarajevu, pod uvjetom da se iz biblioteke ne iznose ni koraka ni pedlja, godina 1173.”

Osim početnog fonda od 180 rukopisa, koji je sadržavao djela iz astronomije, etike, leksikografije, medicine, matematike, veterine, historije, književnosti i drugih znanosti, u ovoj biblioteci kasnije su smiraj našle i knjige iz zbirke sarajevskih kolekcionara i muderisa Abdullah-ef. Kantamirije, Abdulkadira Muzaferije, h. Halil-ef., sina Salihova, Herceglije i drugih vakifa.

Ovo je, bez sumnje, bila najveća javna biblioteka u Bosni početkom 20. stoljeća. Danas se rukopisi biblioteke Osmana Šehdije nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvajući i dalje uspomenu na rano umrlog pjesnika Ahmeda Hatemija i njegovog oca Osmana Šehdiju Kadića Bjelopoljca.

(bosnianexperience.com)