Biblioteka porodice Đumišić iz Banje Luke
Piše: Mr. Osman Lavić
Odnos prema kulturnoj baštini jednoga naroda mjerilo je njegove samosvijesti o porijeklu, tradiciji i vlastitim kulturnim vrijednostima. Kroz literaturu ili na druge načine često svjedočimo neodgovornom postupanju s pokretnim ili nepokretnim kulturnim dobrima nastalim na prostoru Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom želimo istaći jedan pozitivan primjer brige o pisanoj baštini potomaka hanedanske porodice Đumišić iz Banje Luke.
Naime, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva stotinjak kodeksa rukopisa i preko hiljadu originalnih dokumenata na orijentalnim jezicima koje su, pred dušu roditelja rahmetli Muhameda, sina Sadikova, i Begzade-hanume, kćerke hadži Sabit-agine, Biblioteci uvakufile njihove kćeri: Paša, Džehva i Emina-hanuma Đumišić iz Banje Luke. Prema njihovom kazivanju, porodica je, s koljena na koljeno, ove rukopise i arhivsku građu čuvala u porodičnoj kući u Banjoj Luci blizu 300 godina (od Boja pod Banjom Lukom 1737), a one, kao izbjeglice, tokom posljede agresije na BiH (1992-1995), sa sobom nosile po muhadžerluku u Republici Hrvatskoj.
Zahvaljujući njihovoj požrtvovanosti sačuvano je i danas na sigurno mjesto pohranjeno neprocjenjivo kulturno blago i izvori za proučavanje historije ove porodice, Banje Luke i Bosne i Hercegovine.
