Terapijsko jahanje za djecu oboljelu od raka - Metoda koja pomaže psihofizičkom stanju

Jahanje i ljubav prema životinjama pokazali su se kao izvrsne metode koje djeci oboljeloj od raka ili sa nekim drugim teškoćama pomaže za psihofizičko stanje.

Druženje s konjima i jahanje može popraviti cjelokupno psihofizičko i socijalno zdravlje, a ima i pozitivan efekat na sam proces liječenja i ozdravljenja.

U cilju unapređenja života djece i mladih oboljelih i liječenih od raka, Udruženje "Srce za djecu oboljelu od raka" pokrenulo je 2021. godine projekat terapijskog jahanja. Kroz tri mjeseca, 30 djece kroz jahanje je radilo na svom osnaživanju.

Terapijsko jahanje i hipoterapija su provedeni u Konjičkom klubu Pegasos u Sarajevu.

Magistrica fizioterapije i radne terapije Jelena Bralović u klubu se bavi terapijskim jahanjem i hipoterapijom.

Terapijsko jahanje se više bazira na jahanju, a hipoterapija je fizioterapija na konju, vježbe u koje je uključena i okupaciona terapija, vježbe fine motorike, kao i ostale vježbe.

- Terapijsko jahanje je treniranje, učenje djeteta da jaše kroz određeni vid terapije. Tu se baziramo na jahanju, učimo dijete kako će ispravno jahati. Dok se hipoterapija ne bazira na jahanje nego na samu neuromotoriku, kompletan mišićni sistem i tu dijete kroz jahanje radi određene vježbe. Dakle, to je fizioterapija, okupaciona terapija uz pomoć konja - kazala je Bralović.

Smatra da je najveći benefit hipoterapije i terapijskog jahanja, pogotvo kod djece koja su bolovala od malignih oboljenja, u tome što je to aktivnost u prirodi.

Hipoterapija je poseban oblik fizioterapije na neurološkoj osnovi. Izvodi je fizioterapeut s dodatnim znanjem kao samostalnu terapiju i dodatan oblik fizioterapije koji nadograđuje osnovnu fizioterapiju. U svrhu postizanja terapijskog cilja koriste se trodimenzionalni pokreti konja.

- Konj ima trodimenzionalni pokret. Konjska leđa se kreću kroz taj trodimenzionalni pokret koji je jako sličan čovjekovom. Dijete kada sjedi na konju, to dođe kao simulacija hoda i time se jačaju svi mišići. Uz jahanje, dijete nije ni svjesno da je uradilo dosta vježbi. Tu dođe i kao neka logopedska vježba jer dijete mora da daje komandu konju, kada će da krene i stane - pojasnila je Bralović.

Terapijsko jahanje i hipoterapija su se pokazali kao jako učinkoviti za djecu oboljelu od malignih oboljenja.

- Dijete bude mnogo smirenije. Samo nakon jedne ili dvije terapije dijete postaje puno socijalnije. Mi smo prvi u Bosni i Hercegovini da se bavimo hipoterapijom. Udruženje Jahači nade je jedino koje ima dva licencirana instruktora terapijskog jahanja - kazala je Bralović.

Dodala je da sve treba probati i da su imali samo rijetke slučajeve da nekome nisu uspjeli pomoći.

Terapijsko jahanje utiče na sve aspekte zdravlja

Aldina Selimagić-Šljivo, psiholog Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka, podsjetila je da su projekat "Terapijsko jahanje" proveli tokom 2021. i 2022. godine.

- To je bio prvi put da smo okupili jedan malo veći broj djece i omogućili im da prođu kroz kratki kurs terapijskog jahanja. Dosad je to sve nekako bilo na rekreativnoj osnovi tokom naših rehabilitacionih kampova gdje su djeca imala priliku da se za pet dana upoznaju sa konjima. Ovaj put je to bilo na većem nivou jer smo za 30 djece obezbijedili 108 časova jahanja. Dakle, 18 djece je prošlo terapijsko jahanje, a 12 rekreativno - pojasnila je Selimagić-Šljivo.

Cilj projekta je bio da se kroz jahanje i pozitivne aspekte, djeci omogući da razvijaju svoje kapacitete, da se psihosocijalno osnaže.

- Zapravo da se osnaže i psihološki i fizički. Znamo da terapijsko jahanje ima mnogo pozitivnih efekata na dijete, a suočavanje sa malignom bolesti jako dugo traje, djeca razviju separacijsku anksioznost jer su često odvojena od roditelja i porodice. Kroz ovaj projekat smo uspjeli da ih osnažimo, da se suoče sa svojim strahom i da sami dolaze na časove jahanja, bez pratnje roditelja što je bio veliki plus - istakla je Selimagić-Šljivo.

Uz pomoć mobilnog tima, djeci su obezbijedili prevoz od kuće do lokacije gdje su bili časovi.

- Sretni smo što smo ih vidjeli osnažene i hrabre da se suoče sa svim svojim strahovima i da im donese oo što i jeste cilj, a to je neka zdravija i ljepša budućnost. Znamo da terapijsko jahanje utiče na sve aspekte zdravlja, od fizičkog, motoričkog pa do suočavanja sa depresijom - naglasila je Selimagić-Šljivo.

Terapijsko jahanje podržali su Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i općina Novi Grad Sarajevo.

(Preporod.info)