Kalesijski književni fenomen: Godinama stvaran ambijent iznjedrio kvalitetne književnike

Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Kalesija je imala samo dva autora sa objavljenim knjigama. Riječ je o pjesniku Džemalu Poljakoviću koji je objavio zbirku poezije i prof. dr. Muhamedu Omeroviću koji je objavio knjigu o ljekovitom bilju. Danas u Kalesiji ima više od 50 autora, koji su objavili jednu ili više knjiga iz različitih naučnih oblasti (književnost, pedagogija, sociologija, ekonomija, historija, sociologija, politologija...).

- Možda je pretenciozno govoriti o kalesijskom književnom čudu, ali o kalesijskom književnom fenomenu se sa sigurnošću može pričati. Iz te brojnosti proističe i kvalitet. Nije rijetkost da Kalesijci osvajaju književne nagrade kao ni da su njihova djela prevedena na druge jezike. Meša Đedović je dva puta dobio Godišnju nagradu Društva pisaca BiH i brojne druge nagrade. Nagrađivan je i Fajko Kadrić koji je sa svoja dva posljednja romana „Udovičke zemlje“ i „Šta su meni ptice“ pobudio takvo zanimanje čitalačke publike i književne kritike kakvo nije zabilježeno od pojave „Vječnika“ Nedžada Ibrišimovića - kaže za Preporod.info književnik Fahrudin Sinanović.

U Kalesiji svojim smatraju i Dragoslava Dedovića, odličnog pjesnika i novinara, koji je također dobitnik Godišnje nagrade Društva pisaca. Kada je riječ o ostalim književnicima, treba spomenuti i Azira Šabića, Amelu Delić, Hasana Paloša, Hazetu Salihović Hamzić, Hazima Hodžića, Eminu Mujanović, Rasima Hadžića. Govoreći o razlozima književnog fenomena u ovom bosanskohercegovačkom gradu, Sinanović kaže da je, prije svega, riječ o ukupnom ambijentu koji je godinama stvaran.

- Prvi smo u poslijeratnoj Bosni, još 1996. godine, manifestacijom „IKRE“, počeli da obilježavamo Mjesec knjige. Od tada do danas održali smo stotine promocija i književnih večeri. Ohrabrivali smo mlade i nešto starije da i sami pišu, što je na kraju i dalo rezultat - podsjeća Sinanović.

Govori kako je itekako važna i uloga kalesijske biblioteke koja danas djeluje u sklopu BKC „Alija Izetbegović“. Iako pitanje infrastrukture nije najbolje riješeno, urađen je ogroman posao na afirmaciji knjige, znanja, čitanja, pisane riječi. Osim promocija i književnih večeri, raspisivali su i književne konkurse za izbor najbolje kratke priče, a na njih su se javljali mnogi afrmisani književnici.

Mogu slobodno reći da je Fajko Kadrić, danas jedan od najznačajnijih bh. pisaca, rezultat tih natječaja. Na jedan od njih se javio sa pričom, osvojio nagradu i to ga je, hvala Bogu, ohrabrilo da nastavi da piše. Do osnivanja JU BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija, „Gradska bbiblioteka“ je uz BZK „Preporod“ Kalesija bila glavni nosilac kulturnih dešavanja u Kalesiji – ističe Sinanović.

„A Bosne ima“

Kalesijska biblioteka i BKC daju podršku kalesijskim autorima pri objavljivanju knjiga. Osim književnih manifestacija, napominje Sinanović, BKC organizira i već prepoznatljive kulturne sadržaje kao što su Festival izvorne muzike, Kalesijska likovna kolonija, Dani Povelje, Kalesijsko ljeto.

Nedavno je izašla Sinanovićeva knjiga poezije „A Bosne ima“, a prva promocija je već upriličena u Kalesiji. Prema njegovim riječima, promocija je bila iznad očekivanja, a bilo je oko 200 posjetilaca.

- Hvala im svima još jednom. „A Bosne ima“ je moja treća knjiga, nevelika po broju stranica, ali znamo da se knjiga ne vrednuje po debljini, nego po sadržaju. U njoj sam sabrao 40-ak pjesama, različitih po formi. Ima tu i pjesničkih minijatura. Za mene je poezija igra riječima, ali ozbiljna igra riječima. Predugo sam u jeziku i književnosti, pa sam sebi dozvolio i da pomalo eksperimentišem, da „zloupotrijebim“ pjesničke slobode - kaže Sinanović.

U knjizi je i pjesma „A Bosne ima“, koja je među citiranijim patriotskim pjesmama na portalima i društvenim mrežama. Često je objavljuju, govori Sinanović, i bez navođenja autora. Pjesmu je na engleski preveo Patrick McCarty, koji radi na Univerzitetu u Sent Luisu. U knjizi je i Sinanovićev tekst „Ima jedan Bošnjak“, koji može da funkcionira i kao pjesma. Prvim reakcijama čitalaca je zadovoljan, a u narednom periodu će uslijediti promocije ove knjige u BiH i inozemstvu.

Za godinu dana tri izdanja

Fajko Kadrić smatra da su kalesijsko čudo ljudi koji pišu iz unutrašnjeg poriva ili osjećaja da imaju šta saopćiti svijetu i entuzijasti koji rade na poslovima kulture u BKC „Alija Izetbegović“ u Kalesiji.

- Osim toga, mi imamo kuću koju nam je u te svrhe izgradio i dao na upotrebu Azir Šabić koji je i sam autor pet zapaženih književnih djela u kojoj se redovno okupljamo i raspravljamo o književnosti. Na sijela i priču o umjetnosti dovodili smo eminentne pisce i književne kritičare iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine. Uveli smo kao običaj da knjigu nekog od nas prije nego što ode u štampu svi pročitamo i komentiramo je pred autorom sa akcentom na njene mahane i time mu pomognemo da bude što bolja - kaže Kadrić za Preporod.info.

Kadrićev roman „Šta su meni ptice - Kazivanja Ekrema Redžića“ je za godinu dana doživio čak tri izdanja. Govori kako to nije očekivao, ali jeste priželjkivao.

- Od moje knjige kao i od moje djece ne očekujem ništa, osim da budu dobri. Skroman sam, tako sam odgojen i u tom me okviru i život zacementirao. Nerealna očekivanja su klizav put naget razočarenju. Od sebe tražim da sa svakom sljedećom knjigom budem uvjerljiviji, razumljiviji i dopadljiviji pripovijedač nego sa prethodnom. Čitalačka javnost je to već počela prepoznavati što se vidi po potražnji za mojim knjigama. Itekako mi znači čitalačko oduševljenje, obradujem se kad na društvenim mrežama pročitam komentar nepoznate osobe na neko moje djelo ili kad naletim na citat iz knjige - govori Kadrić.

Koliko god zvučalo nevjerovatno, ističe Kadrić, pisanje je iscrpljujući posao i potreban je aktivan odmor nakon objavljene knjige u kojem se suzdržava svakog pisanja.

- Za to vrijeme svakodnevno čitam i radim sve one poslove koje sam zapostavio dok sam bio zauzet pisanjem. U svakom slučaju, ako budem živ i zdrav za godinu ili dvije obećavam roman kojim ću ljestvicu vlastitog pripovijedanja podići preko dostignute i već poznate visine - kaže na kraju Kadrić.

(Alem Dedić/Preporod.info)