Naučna konferencija "450 godina Gazi Turali-begova vakufa": Tuzlu nemoguće zamisliti bez Gazi Turali-bega

Dvodnevna naučna konferencija "450 godina Gazi Turali-begova vakufa" održana je u Tuzli, u okviru obilježavanja jubileja 450 godina Gazi Turali-begova vakufa.

Danas je u okviru četiri sesije, koje su održane u Amfiteatru Behram-begove medrese u Tuzli, govoreno o društveno-političkim i demografskim prilikama u Osmanskom Carstvu, Smederevskom i Zvorničkom sandžaku u vrijeme Gazi Turali-bega, vrstama vakufa i njihovoj društveno-prosvjetnoj ulozi s posebnim osvrtom na bosanskohercegovačke prostore, ličnosti Gazi Turali-bega i karakteristikama njegovih vakufa te uzurpaciji i obnovi vakufa s posebnim osvrtom na Tuzlu i njenu okolinu.

Dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije govoreći o temi "Investiranje u vakufe koji imaju društvenu i prosvjetnu ulogu" je kazao da su svi vakifi Bosne iz osmanlijskog perioda uvakufljavali imetak u svrhe koje su bile potrebne tadašnjem društvu ističući da je Turali-beg bio vizionar, veliki i plemeniti vakif i utemeljitelj grada Tuzle.

- Oni su svoje namjere i uvakufljenja usklađivali s potrebama šire društvene zajednice. Ako je bio potreban učitelj u selu, vakufili bi mekteb ili pravili školu. Ako je bila potrebna džamija u kojoj bi mještani mogli obavljati namaz, vakufili su zemljište a potom gradili na njemu džamiju. A onda bi, ukoliko se radilo o potencijalnoj čaršiji, vakufili i druge objekte oko džamije iz čijih bi se prihoda finansirao rad imama i mujezina - kazao je direktor Zajimović.

Kako je dodao Zajimović, ako su u vrijeme osmanlijske uprave vakifi uvakufljavali vakufe koji su bili potrebni tadašnjoj društvenoj zajednici, svejedno radilo se o nastanku kompletnih urbanih sredina ili nekim drugim svrsishodnim vakufima, onda ćemo danas lahko spoznati šta su potrebe savremenog društva te pozivati vakife da ciljano uvakufljuju za te potrebe.

- Uzimajući u obzir pozitivne i dobre prakse iz historije dȃ se zaključiti da je strateško planiranje uvakufljavanja i pozivanja vakifa u vakufljenje bazirano na potrebama jednog društva, odnosno zajednice.

U tom smislu sve intelektualne potrebe društva i udovoljavanje istim potrebno je uskladiti sa strategijom uvakufljavanja i razvoja vakufa - naglasio je Zajimović.

Primjeri dobre prakse

Direktor Zajimović kazao je da primjer pametnog i strateškog planiranja uvakufljavanja jesu novi objekti Turali-begovog vakufa i Behram-begova medresa u Tuzli.

Istaknuo je da su i ostali obrazovni projekti Islamske zajednice rezultat dobro osmišljene obrazovne politike Islamske zajednice, dodavši da su tri fakulteta, šest medresa, 15 obdaništa, veliki broj obrazovnih i kulturnih centara širom Bosne i Hercegovine, vakufsko bogatstvo kojim će se ponositi generacije koje slijede.

- I u ovom momentu imamo itekako dobrih primjera i dobre prakse s obrazovnim vakufskim fondovima. Primjer savremenog obrazovnog vakufa jeste vakuf Fond Bošnjaci čiji je vakif i utemeljitelj rahmetli Alija Izetbegović. Fond stipendira posebno nadarene studente koji sutra mogu biti lideri u društvu. Ciljani odabir studenata koji su pokazali da imaju poseban talenat i stipendiranje istih govori o ozbiljnosti institucije koja stoji iza takve namjere kao i strategiji koju ta institucija provodi. Među fondovima kojima Islamska zajednica upravlja i raspolaže su i Fond Gazi Husrev-beg iz Njemačke, zatim Fond Bejtul-mal kojim upravlja Rijaset Islamske zajednice, a koji svake godine stipendira stotine nadarenih ili socijalno ugroženih studenata - istakao je direktor Zajimović.

Tuzlu nemoguće zamisliti bez Gazi Turali-bega

Emir Šečić s Instituta za društvena i religijska istraživanja iz Tuzle kazao je da je Gazi Turali-beg, iako je svoju imovinu uvakufio u svim sandžacima kojima je upravljao, ipak je najveću pažnju, pozitivnu energiju i imetak uvakufio u Tuzli i njenoj okolici.

Tuzli je ovaj plemeniti vakif podario džamiju, 38 dućana, jednu četvrtinu ukupnih izvora slane vode, han, hamam, preko 750 dunuma zemlje, 300.000 akči.

- Pored svega gore nabrojanog, Gazi Turali-beg gradi i uspostavlja prvu ustanovu u historiji Tuzle, Upravu Gazi Turali-begovog vakufa koja će se brinuti o funkcionisanju i razvoju ovog velikog vakufa. Ova ustanova je tokom proteklih 450 godina imala svoj kontinuitet, a današnji pravni nasljednik Uprave Gazi Turali-begovog vakufa je Medžlis Islamske zajednice Tuzla - kazao je Šečić.

Zahvaljujući Gazi Turali-begovom vakufu, krajem 16. i početkom 17. stoljeća Tuzla postaje duhovni, kulturni, obrazovni, privredni i razvojni centar sjeveroistočne Bosne.

- Danas je u Tuzli nemoguće govoriti i pisati o javnom vodovodu, o rudniku soli i tuzlanskoj solani, o bankarskom sistemu u Tuzli, o hotelijarstvu, o trgovačkom poslovanju, komunalnoj privredi, arhitekturi i građevinarstvu, obrazovanju, dobročinstvu bez spominjanja Gazi Turali-bega i njegovog doprinosa u razvoju svih nabrojanih segmenata društvenog života - istakao je Šečić.

Na konferenciji su govorili i svoje izlaganje imali i dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski, dr. Ahmed Hatunić, mr. Osman Lavić, dr. Ramiza Smajić, mr. Kemal Nurkić, mr. Nihad Dostović, dr. Ferid Dautović, dr. Sead Selimović, mr. Rusmir Djedović, mr. Almira Bećirović, dr. Šefko Sulejmanović, mr. Omer Zulić, Hatidža Fetahagić, dr. Izet Šabotić, dr. Elvir Duranović, mr. Dženan Rahmanović i mr. Elmedin Avdibašić.

U zaključku konferencije, čiji su organizatori bili Institut za društvena i religijska istraživanja, Medžlis Islamske zajednice Tuzla i Muftijstvo tuzlansko, dr. Šefko Sulejmanović, predsjednik Organizacionog odbora Konferencije i direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja kazao je da je jedan broj referata s konferencije ponudio niz novih saznanja koja do sada nisu tretirana u našoj historiografiji, a što je najveći doprinos konferencije.

(Alem Dedić/Preporod.info)