Okrugli sto u Petropavlovom manastiru o temi "Žena u izgradnji zajednice i zajednica u izgradnji žene"
U subotu 19. novembra, u Petropavlovom manastiru je u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske održan okrugli sto o temi "Žena u izgradnji zajednice i zajednica u izgradnji žene".
U uvodnoj riječi, prisutnima se ispred Islamske zajednice obratila Elvedina Kazazić, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Muftijstva mostarskog, a ispred Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske Mati Pavla, Igumanija Manastira domaćina. Uz petropavlovsko sestrinstvo, učešća je u skupu uzelo i više predstavnica Islamske zajednice, Muftijstva mostarskog, kao i veliki broj pravoslavnih hrišćana iz Trebinja, Dubrovnika, Sarajeva, Blagaja, Beograda. Učesnice skupa su, što je važno napomenuti, žene iz najrazličitijih sfera društvenog života: profesorice, doktorice, supruge sveštenika, domaćice, uspješne privrednice, predstavnice različitih organizacija civilnog društva, studentice, učenice srednjih škola i dr.
Okruglom stolu su, sa suprugama, prisustvovali i trebinjski hafiz Sadik-ef. Fazlagić i nekoliko trebinjskih sveštenika.
U uvodnoj riječi, obje učesnice su govorile o shvatanju žene i njenoj ulozi u životu zajednice kroz istoriju, sa tački gledišta vjerskih zajednica kojima pripadaju. Istaknuto je da i hrišćansko Predanje i Islam ženu smatraju ravnopravnom muškarcu, iako ta ravnopravnost ne podrazumijeva istovjetnost njihovih poziva i naznačenja, jer ih je Bog (kako vjeruju i uče obje tradicije) stvorio po prirodi različite. Kroz izlaganje, učesnice su istakle da se kroz različite istorijske kontekste ovakav odnos prema ženi mijenjao, od njega se umnogome odstupalo, a nerijetko su i sasvim napuštani mjesto i uloga žene u društvu i porodici koji su joj – kako u izvornom Islamu tako i izvornom Hrišćanstvu – bili pruženi. Navodeći dosta zanimljivih i važnih podataka, obje učesnice su iznijele stav da je danas uloga žene u društvu daleko bolja i da joj pruža mnogo više mogućnosti, kao i to da vjerske zajednice u ime kojih one govore, pitanju položaja žene u društvu posvećuju sve više pažnje, o čemu svjedoči i jedan ovakav skup.
Nakon uvodnog izlaganja, učešće u raspravi su kroz brojna pitanja, komentare i prijedloge uzeli i ostali prisutni. Na taj način, otvorena su i mnoga druga, društveno aktuelna pitanja i problemi bliski navedenoj tematici, koji u vremenu u kome živimo poprimaju sve veći značaj, a samim tim zahtijevaju i potrebu da se o njima više i konstruktivnije govori (nasilje u porodici, prava djece, vršnjačko nasilje, značaj i uloga porodice u razvoju društva i dr.)
Nakon obostranih izraza zahvalnosti, kao i nade da će se saradnja u vezi pomenutih pitanja nastaviti i produbiti u cilju izgradnje što kvalitetnijeg i što zdravijeg života i suživota na našim prostorima (u čemu vjerske zajednice ne samo da mogu, već su – kao duhovni stožeri i uzori svoga naroda – i pozvane da učestvuju), prisutni su proveli još neko vrijeme u međusobnom upoznavanju i razmjeni iskustava.
Zajednički utisak većine prisutnih je da su ovakvi susreti i potrebni i lijepi. Jer, iskreno zalaganje oslobođeno predrasuda, kao i međusobno razumijevanje – osnova su i preduslov svakog uspiješnog zajedničkog djela i poduhvata. Kroz takva, zajednička djela, ne samo da doprinosimo izgradnji zdravih temelja društva kojega smo i sami dio, već na najbolji način projavljujemo i svoju vjeru, i svoju slobodu. Ne bojeći se drugog i drugačijeg, već osluškujući ga i upoznajući – mi bolje upoznajemo i sami sebe i oslobađamo se sebičnosti i straha.
(H.E./Preporod.info)