Emerin Ahmetašević, autor knjige "Mjesto povratka": Ljudska, bosanskohercegovačka pobjeda je ostati i opstati

Ako sam kroz emisije "Mjesto povratka" potaknuo bar jednog čovjeka koji je napustio našu zemlju da razmisli o povratku, i sa svojim bogatim iskustvom se vrati, ja, ali i cijeli kolektiv Hayat TV-a, smo ispunili svoju misiju - kazao je u razgovoru za Preporod.info novinar Hayat televizije Emerin Ahmetašević, autor emisije i knjige "Mjesto povratka".

Emisija "Mjesto povratka" nastala je polovinom 2020. godine s ciljem da se prikaže što više pozitivnih priča o povratnicima, a nedavno je iz štampe izašla i knjiga ovih priča.

- Ideja za pisanje knjige "Mjesto povratka" došla je sasvim slučajno. Ja sam čovjek koji vjeruje u Božije određenje i znakove koji su svuda oko nas. To sam pročitao prvenstveno u Kur’anu, a poslije i u djelu Paola Coelha "Alhemičar". Čovjek treba da prati šta mu život daje, kakve znakove upućuje. Jedan takav znak sam prepoznao u aprilu ove godine nakon iftara s potpredsjednikom entiteta RS Ramizom Salkićem. Prije negoli ćemo moja ekipa i ja krenuti nazad za Sarajevo, gospodin Salkić mi je poklonio knjigu koju je on napisao na osnovu svjedočenja mještana Glogove u Bratuncu. To me potaknulo da razmislim o tome da iz emisije "Mjesto povratka", koja se više od dvije godine realizira na Hayat televiziji, napišem knjigu. Već tada smo obišli oko stotinu povratničkih mjesta i razgovarali s više od dvije stotine povratnika. Bilo je potrebno samo prilagoditi televizijske priče u, ja volim tako kazati putopis o povratnicima - ispričao je Ahmetašević.

Kako je naveo, prije početka pisanja knjige imao je oko 80 snimljenih emisija, a napravio je izbor od 36 putopisa u kojima svoju priču kazuje više od 90 povratnika iz cijele Bosne i Hercegovine.

- Bilo je pitanje selekcije - koju priču objaviti... Iskren da budem, ne bih pogriješio da sam napisao potpuno druge priče od onih koje su objavljene u ovoj prvoj knjizi. Zašto sam napisao prvoj? Upravo iz razloga što materijala ima za još dvije knjige ovog formata. Obuhvatili smo područja od Prijedora, Kozarca pa sve do Hercegovine. Ima tu priča i iz Federacije. Jedina žal mi je ostala što u knjizi nema više povratničkih priča Hrvata iz Posavine, jer sam se uvezao s njima tek nakon što je knjiga bila napisana. Ali obećavam, ako se nekada bude pisao nastavak ove knjige, bosanski Hrvati će imati dominantnu poziciju u njoj - kazao je Ahmetašević.

Dodao je da postoji mnogo priča koje bi se mogle izdvojiti, ali da se sve izdvajaju tvrdnjom "svi su oni heroji i najveće moguće patriote".

- Zamislite samo situaciju u kojoj ste protjerani, sve vam je oteto, uništeno, zapaljeno. Prisiljeni ste da krenete od nule u nekom drugom mjestu ili državi i to kao izbjeglica. Nakon nekoliko godina ste stasali, ostvarili nešto. I umjesto da ostanete u Austriji, Njemačkoj, Americi itd., vi odlučite da se vratite na ruševine. I opet krenete, ne od nule, nego od -20%. Još uz sve to, vraćate se u neprijateljsko okruženje u kojem vas provociraju, prijete, uskraćuju vam vaša osnovna ljudska prava.

I zamislite samo koja je to ljudska, bosanskohercegovačka pobjeda kada ostanete i opstanete unatoč svemu. Pa zar to nije najveća moguća hrabrost?

Često znam kazati da mjesto čine ljudi. Ja sam u većini povratničkih mjesta osjetio toplinu, onu pravu bosansku, i gostoprimstvo. Ono što mogu da kažem po pitanju onoga što sam vidio, a gdje je povratak najbolje ostvaren, to su definitivno Kozarac, Janja, Odžak pa i Kotor-Varoš - naglasio je autor emisije i knjige "Mjesto povratka".

Ovaj projekat posmatra povratničku populaciju na potpuno drugačiji način.

- Nažalost, kada kažete povratnik, kod ljudi to budi negativne emocije. Prije svega ljudi pomisle na težak, bezuslovan život. Nije to baš tako. Tako je bilo nekad, prije dvadeset i više godina. To je moje mišljenje. Oni koji su bili direktno involvirani u proces povratka bi kroz etape znali objasniti koji je period bio najteži. Nisam o njima znao mnogo, ali sam s vremenom naučio. Kako ih doživljavam? Danas, najnormalnije. Kao da radim bilo koji drugi posao s bilo kim. Jer oni nisu neka odvojena grupa pa da se s njima mora posebno razgovarati. Neki od njih ne vole ni da se zovu povratnicima, već kažu - mi smo u svom na svom, samo neko nas vrijeme nije bilo tu. Tako da, oni su za mene isti kao i svi drugi, samo s jednim drugačijim periodom u svom životu. Eh taj drugačiji dio života ih uzdiže na posebno mjesto, jer to je taj zapravo herojski dio - istaknuo je on.

Podsjetio je da je u novinarskom izazovu razdvajanja istine od neistine, potrebno poseban trud uložiti u prepoznavanju dobrih vijesti i posvetiti im značaj.

- Da ste me pitali prije tri godine šta znam o povratnicima rekao bih vam jako malo. Danas, nakon ovako velikog iskustva znam dovoljno. Dobrih vijesti imamo jako mnogo. Za mene ovaj projekat znači borbu za istinu, pravdu, jednakopravnost, želju da živimo u miru, slozi i zajedništvu. Ja, iako nisam povratnik, osjećam, razumijem i živim s povratnicima i njihovim lijepim i tužnim trenucima.

Moram to kazati - oni nisu teret društva, oni su motor našeg društva, posljednja linija odbrane, jer onog dana kada ne bude njih, neće biti ni naše BiH, a to se nikada neće desiti - poručio je, između ostalog, Ahmetašević.

U realizaciji emisija, a samim tim i knjige "Mjesto povratka" podršku mu je pružio federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, kao i njegov pomoćnik Nisvet Mujanović, ali i mnogi ljudi na terenu.

- Ja često kažem da Vlada entiteta RS ima još jedno ministarstvo i dodatne milione maraka uložene u ovoj entitet. To je ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice Federacije BiH koje najviše djeluje na ovom području. Ministar Ramić, kao i njegovi prethodnici, učinili su povratak mogućim. Danas se radi na održivom povratku - kako ljude zadržati u njihovim mjestima.

Mislim da je to pitanje generalno pitanje cijele države, a ne samo jednog ministarstva koje se brine o ovoj hrabroj grupi građana BiH.

Cijela država je u problemu s odlaskom ljudi. Sve više ćete vidjeti da poslodavci traže radnike, nude i dobre plate, ali ne mogu naći radnike. Dakle, naša zemlja se suočava s jednim novim egzodusom koji je prouzrokovan ratnohuškačkom politikom, nesigurnošću i strahom od novih sukoba i rata. Nama međunarodna zajednica neće pomoći. Trebamo biti svjesni toga. Nisu pomogli 1992. i vjerujte neće ni sada. Mi, patriote, bez obzira kako se zovemo, ako želimo i volimo ovu zemlju, moramo da se borimo za nju. Ministar Ramić i cijeli njegov tim se bore na svoj način, jako, žestoko. I to je jedini način kako da spasimo ovu našu zemlju od unutrašnjih i vanjskih neprijatelja - kazao je on.

S obzirom na to da puno vremena provodi na terenu, ukazao je i na poteškoće s kojima se povratnici suočavaju, kazavši da su ti problemi uglavnom vezani za diskriminatorni sistem koji provodi vlast u entitetu RS: obrazovanje - pravo na jezik i zapošljavanje u javnom sektoru.

- Bošnjaci i Hrvati su apsolutno diskriminisani u ovom polju, Hrvati u Posavini su godinama ignorisani od strane hrvatske politike iz Hercegovine, tako da su oni oslonjeni na zajedničku saradnju s Bošnjacima i to daje rezultate. Zato je Odžak jedan svijetli primjer te saradnje. Moram spomenuti i Modriču. Tu sam također dobio pozitivan odgovor da je saradnja Bošnjaka, Hrvata i Srba na zavidnom nivou i to je pozitivna priča. Ma koliko se pojedini političari trudili da prikažu da je zajednički život nemoguć, to se ne bi dalo reći za Doboj ili Bijeljinu. Jedan od problema koji Bošnjaci imaju npr. u Foči, Sokocu, Rogatici ili Kalinoviku, jeste taj da zbog nepovjerenja u zdravstveni sistem RS-a, svoje prebivalište prijavljuju u Sarajevu. Tim potezom oni ne mogu ostvariti bilo kakav vid poticaja iz Federacije, jer da bi ostvarili poticaj moraju biti prijavljeni u entitetu RS. Ako riješimo ove probleme, ja sam uvjeren da će se i Aneks 7 - povratak, uspješno jednog dana okončati - naglasio je Ahmetašević.

Do sada su održane dvije promocije knjige "Mjesto povratka", u Janji i Odžaku, a kako je najavio Ahmetašević slijede i nova predstavljanja knjige.

- Meni je cilj bio da se odužim ljudima koji su meni i mojoj ekipi pružili gostoprimstvo i dobrodošlicu u protekle dvije godine. Želio sam da prvo u povratničkim mjestima u saradnji s njima organizujem promociju kao zahvalu. Kada dođete s iskrenim nijetom, otvorenog srca i bez interesa, onda će vam se isto i vratiti. Hvala Bogu, meni se vraća... i više nego sam očekivao. Samo molim Boga da sve ide svojim, pravim putem, a ne putem stranputice. U planu je još nekoliko promocija knjige. Za sada su potvrđene promocije 18. novembra, uoči Dana državnosti u Modriči, zatim 25. i 26. novembra promocije će biti organizovane u džematima u Danskoj. Plan je da se uskoro održe promocije u Vitezu, Kiseljaku, Goraždu, Kotor-Varoši, Kozarcu, Kaknju. Imam pozive i za Nizozemsku i Austriju. Plan je da napravimo i promociju u velikom studiju Hayat TV-a u Vogošći. Na toj promociji, nadam se, ako nam vrijeme i termini dozvole, će biti prisutni ministar Ramić, zatim pomoćnik državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović, koji je ujedno i recenzent knjige, kao i Bojan Zec Filipović koji je napisao Predgovor za knjigu i bio korektor na istoj. Ta promocija bi zaokružila jednu priču u globalu, a koja se zove "Mjesto povratka" - najavio je on.

Za kraj, poručio je i koja je poruka projekta "Mjesto povratka".

- Upoznali smo naše krajeve, prelijepa mjesta, bezbroj mogućnosti, šanse i ljepote. Oni koji koji nas godinama ubjeđuju da je u BiH nemoguć život i unose nemir među pomireni narod, grdno se varaju. Naši narodi su dobri narodi i žele da žive zajedno. Moja poruka njima je, Bosne je bilo prije njih, Bosne, a Boga mi i Hercegovine će biti i poslije njih - kazao je Emerin Ahmetašević.

(Preporod.info)