Organizacije civilnog društva: Promjena izbornih pravila u toku izborbnog procesa je presedan nezabilježen u evropskoj pravno-političkoj praksi

Nevladine organizacije potpisnice Deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu u Evropsku uniju (EU) i NATO smatraju neprihvatljivim promjenu Izbornog zakona u toku izbornog procesa, ocjenjujući takav čin presedanom nezabilježenim u evropskoj pravno-političkoj praksi.

Svoje stavove medijima su saopćili Miro Lazović (Forum Parlamentaraca BiH 1990), prof. dr. Marinko Pejić (Hrvatsko narodno vijeće BiH), Rajko Živković (Srpsko građansko vijeće BiH), mr. sc. Emir Zlatar (Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca), Vladimir Andrle (JKPHD La Benevolencija) i akademik Abdulah Sidran u ime akademske zajednice.

- O tome presedanu podnesena je i apelacija Ustavnom sudu BiH. Unatoč tome mi smo, kao znak uvažavanja institucije OHR i svjesni nužnosti saradnje između instutucije OHR-a i civilnog društva Bosne i Hercegovine, pristupili analizi odluke Visokog predstavnika g. Christiana Schmidta kojim su izmjenjeni Izborni zakon i Ustav FBIH. Razočarani smo što OHR nije ozbiljnije analizirao prijedloge i modele koje smo dostavili u kontekstu mehanizama koji se tiču deblokade FBIH - načina izbora delegata u Dom naroda, izbora predsjednika/podpredsjednika FBiH i sudija Ustavnog i Vrhovnog suda FBiH. Smatramo da su naši prijedlozi, posebno načina izbora delegata u Dom naroda bili bolje ad-hoc rješenje od onog koje je OHR donio. Ipak, dio odluka OHR-a kojim se poboljšavaju mehanizmi onemogućavanja blokade u FBIH, iako bez propisanih sankcija, smatrali smo nužnim. Neophodno je napomenuti da bi bez ovog dijela odluke vladajuće političke elite, koje su više od četiri godine uzurpirali vladavinu prava i suspendirali volju građana iz FBiH sa izbora iz 2018. godine, i dalje mogli nezakonito vladati i na taj način bili smo na rubu potpune suspenzije izbornog procesa i izbora kao jedinog preostalog demokratskog izraza volje građana BiH - kaže se u saopćenju Vijeća za provedbu Deklaracije.

Mišljenja su da se OHR trebao zadržati do ovog nivoa izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, jer ostali dio odluke koji se odnosi na promjenu broja delegata u Dom naroda nije prihvatljiv.

- OHR nije ponudio niti jedan pravno valjani argument povećanja broja delegata u Dom naroda i ovaj dio odluke može se tretirati kao promjena izbornih pravila u toku izbornog procesa. Ovaj dio odluke OHR-a je isključivo političke naravi i u suprotnosti je sa našim usaglašenim principima da se iz etno-nacionalnog modela unutrašnjeg uređenja BiH ide ka evropskim demokratskim stečevinama koje u fokus stavljaju ljudska prava i slobode svakog čovjeka i svakog od naroda na cijelom teritoriju BiH - kaže se u saopćenju.

Oni smatraju da se jačanjem pozicije Doma naroda osnažuje koncept etničkog uređenja države i otežava dostizanje evropskih demokratskih standarda.

- Povećanje broja delegata osnažiće etničko cementiranje u FBiH, jer sasvim je jasno da će kantoni sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim narodom povećati broj delegata iz ovih etničkih skupina u kantonima gdje su većina. Iako smatramo "pozitivnom diskriminacijom" povećanje broja delegata iz reda srpskog naroda i iz reda ostalih to nažalost neće imati demokratske efekte jer se odnosi na samo jedan dio Bosne i Hercegovine - Federaciju BiH, u kojoj je broj građana srpske nacionalnosti i reda ostalih minoran a sam njihov izbor opet će "diktirati2 većinski narodi u svakom od kantona. Međutim, odluka OHR-a je stupila na snagu i u primjeni je. Smatramo nužnim da OHR, s obzirom da se nalazi u situaciji "osporavanja" u koju se sam doveo, mora donijeti Uputstvo o broju delegata iz svakog od kantona i njihovom broju po etničkoj pripadnosti i to primjenjujući Popis iz 1991. godine jer Anex VII nije proveden, a po Deytonskom sporazumu je obavezan u primjeni - kaže se u saopćenju.

Predstavnici navedenih nevladinih organizacija jasno su istaknuli da će u procesima koji predstoje fokus staviti na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, harmoniziranju uloge i nadležnosti domova naroda u oba entiteta i na nivou BiH, jasno definirati prava iz paketa "vitalnog nacionalnog interesa" na prostoru cijele BiH, harmonizirati ulogu i nadležnost predsjednika/podpredsjednika u oba entiteta te konačno Ustav BiH mijenjati u kontekstu evropskog puta BiH, što je OHR donesenim odlukama u potpunosti propustio.

Također su najavili da će organizacije civilnog društva i akademske zajednice iz reda potpisnika Deklaracije svoj budući rad i aktivnosti provodiće kroz zajednički sporazum koji ćemo uskoro prezentirati javnosti.

(Preporod.info)