Rezultati konkursa za najbolji literarni rad “Isnam Taljić” - 2022. godine

Nakon što je Nevladina organizacija Bošnjaka iz Sjeverne Amerike organizovana od strane izdavačke kuće “Behar Publishing” raspisala natječaj za drugi literarni konkurs za nagradu ‘Isnam Taljić’ na temu ‘Bošnjaci svjedočimo da jesmo’ u Maju 2022. godine, zajedno sa Islamskim kulturnim centrom “Behar”, Grand rapids, Michigan, Islamskom zajednicom Bošnjaka u Sjevernoj Karolini te Islamskim centrom Belmont, u New Yorku, do  petog septembra, na adresu organizatora pristiglo je 69 radova na bosanskom jeziku i dva rada na engleskom jeziku.

Komisija ili žiri koji je pročitao sve pristigle radove bila je sastavljena od probranih imena iz nekoliko središta Bošnjaka: Sarajevo, Tuzla, Novi Pazar, Skoplje, Florida, Mičigen, Njujork, Severna Karolina.

Nakon učestalih zoom kontakata svih članova organizatora i članova žirija, uspješne komunikacije i nadasve djelotvorne saradnje, poštujući sve predviđene rokove, Komisija ima zadovoljstvo i naročitu čast objaviti koji su to radovi po zajedničkoj zbirnoj ocjeni bili najbolji.

Prvu nagradu je osvojio rad “Bošnjaci svjedočimo da jesmo” autorice Varnese Manov, iz Bugojna. U svojoj pripovijeci esejske izvrsnosti ova autorica podastire i kazano i mišljeno o Bosni i Bošnjacima. Umom i dušom podsjeća na vlastitu i ine slične sudbine prognanih, protejranih a ipak uspravnih i smjelih novih braće i sestara za koje nema straha od nestanka zaključivši: ‘I ako Vam na kraju sve ovo napisano, citirano još uvijek izgleda kao da je sve istovremeno pohrlilo iz sehara duše na svjetlost čiste stranice papira, ne čudite se!

Sve je i u našim životima tako!Sve je istovremeno, i teško i lahko! Sve je i uspavano i budno, istovremeno! Sve je nekako oko nas i u nama i o nama i sanjivo i stvaarno!

Takvi smo!

I, ponavljam neka smo!’

Posebnim stilom, živahnim i optimističnim autorica vraća nadu, spaja i prespaja nespojivo – od zavičaja do tuđine, od rodne kuće do svjetskih aerodroma, od suze i kapi krvi do iskona i ezela kamo će se duše jednoga dana sakupiti. U igri riječi i autoričine mašte su se isprepleli i zbilja i san, i Srebrenica i Dretelj, i Rim i Istanbul, i veliki i ‘veliki’ pisci sa naših gora listovi. Ova bi priča mogla biti prepoznatljiva ulaznica za sve Bošnjake razasute po butum dunjaluku od kraja dvadesetoga pa do ko zna kada dvadeset i prvoga vijeka.

Potom, žiri je dodjelio dvije druge nagrade i to za rad “Sat” autorice Emine Đelilović-Kevrić iz Sarajeva, rad “Crno i bijelo odijelo” autora Enesa Topalovića iz Norveške. Priča sat je biserno čista slika jednog sazrijevanja Bošnjakinje koja se samopredstavlja u Njemačkoj, na satu u školi preko sata svoga djeda ili oca, okačivši ga sebi o džep a dokazavši kako je snažan ovaj transgeneracijski spoj i uspon.

Priča broj dva koja dijeli drugu nagradu je nastala u Norveškoj, a o sudbini je našoj klasičnoj. ‘No, tada se pred njihovim očima desi čudo: kao leptir iz larve, iz bijele mumije se izleže naočit gospodin, nalik političarima i biznismenima. Naime, bijela statua tada mirno raskrili bijelu plahtu ispod koje bljesne svečano crno odijelo, sa širokom bijelom trakom na rukavu, a sa glave skine bijeli hidžab sa ljiljanima. Onda zapitani crno-bijelo upakovani mirno, na tečnom švedskom jeziku, objasni pitcima da bijela traka svjedoči da je on Bošnjak, musliman, hadži-Izet Velić iz Kevljana kod Prijedora, koji je bio tako obilježen za ubistvo u koncentracionom logoru Omarska, da je to 2006. svjedočio na Međunarodnom haškom sudu za ratne zločine počinjene u BiH i da od tada svake godine u maju to svjedoči i pored statue kralja Gustava II u Geteborgu.’

Na trećem mjestu imamo dva nagrađena rada, i to priče “Odlikovani Mustafa” autorice Smaile Balić Rahmanović iz Bihaća, i priča “Život i smrt Fuada Kare” autora Sadika Idrizija Aljabaka iz Prizrena.

A to znači da će autorima svih prvoplasiranih priča pripasti specijalne plakete i novčane nagrade.

Pored toga, komisija ojačena sa dodatnim članovima žirija iz SAD, je zaključila da nagrada za rad na engleskom jeziku treba pripasti priči “Seeds That We Sow and the Stories That We Share” autorice Anide Mehičević iz Lowrnecville-a u Georgiji, SAD.

Za najbolju pjesmu ove godine, žiri dodjeljuje posebnu nagradu autorici Muameri Mulić iz Novog Pazara za pjesmu “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”.

Komisija je stave da pored ovih još deset priča trebaju biti pohvaljene i otkupljene od autora/rica, a to su pobrojani radovi (bez posebnog redoslijeda):

– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Edina Balte iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.

– “U hladu naninih jablanova”, Velida Bajramovića iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.

– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Muhameda Halilovića iz Zenice, Bosna i Hercegovina.

– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Amine Kapo-Balta iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.

– “U smiraj akšamskog ezana”, Samire Hodžić Kajtezović iz Velike Kladuše, Bosna i Hercegovina.

– “Bošnjače, svjedočimo da jesmo!”, Amele Avdić-Unkić iz Gradačca, Bosna i Hercegovina.

– “Mislim dakle postojim”, Kemala Ljevakovć, iz Tešnja, Bosna i Hercegovina.

– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Enise Avdukić iz Breze, Bosna i Hercegovina.

– “Rubikova kocka”, Elvedina Subašića iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina.

– “Bošnjaci svjedočimo da jesmo”, Denise Međedović iz Novog Pazara, Sanžak, Srbija.

Kao novu kategoriju, organizatori konkursa su za ovu godinu, uz posebno zadovoljstvo,  priču „Ajšino čevre“ prepoznali kao najbolju priču iz Sandžaka, pa autorici Senadi Đešević iz Plava,  dodjeljuju posebnu nagradu “Beharov zeman” koja se ovim ustanovljava kao zasebna kategoirja za njegovanje govorne Bošnjačke tradicije na cijeloj teritoriji govornog bosanskog jezika, i koju sponzorira ICC Behar. Radove za ovu zasebnu kategoriju nominuje žiri i od pristiglih a i objavljenih priča, a dodjeljuje isključivo organizator konkursa.

Sve nagrade će biti uručene u toku mjeseca novembra 2022. godine, na predviđenoj posebnoj ceremoniji kako je konkursom planirano.

Pored ovih izdvojenih radova, orgnizator zadržava pravo da u knjigu zbirke radova sa ovog konkursa, koja je predvidjena da bude objavljena iduće godine insa’Allah, uvrsti i još neke od prispjelih radova koje ćemo naknadno odabriti.

Ovogodišnja tema kako je već poznato glasila je Bošnjaci svjedočimo da jesmo! – i nakon pristiglih i proičitanih 69 plus dva rada, možemo kazati, kao komisija da je njena svrhovitost bila iznimna. Naprosto su članove Komisije, čitatelje ovih izvanrednih radova, bilo brojne pripovijetke, bilo poneke novele, kao i birane pjesme, uistinu ‘dodirnule do suza’.

Ispostavilo se da je posve tačno da Bošnjaci svjedoče da nema ničega vrijednog veličanja osim Gospodara svih svjetova, Gospodara života i ljudskih sudbina. Čitav naš bošnjački narod naraskidivo je povezan sa vjerom u Jednog Stvoritelja, koji nam je ukazao na dobrotu života, na činjenje dobra ljudima, a ne protiv njih. Ta vjera u dobro, u hajr dunjalučki, snažno veže Bošnjake zajedno u jednom narodu gdje god danas da žive, od mašrika od magriba, od istoka do zapada….  

Članovi ocjenjivačke komisije:

Akademik prof. dr. Ferid Muhić

Prof. dr. Fahira Fejzić Čengić

Književnica Šefka Ličina

Doc. dr. Emir Džambegović

Prof. Edip Makić

Dodatni članovi komisija za radove na engleskom jezikom:

Prof. dr. Haris Alibašić

(Preporod.info)