BiH ima najveći rast cijene hrane, najviše poskupilo ulje, šećer, brašno i meso

Životni standard za brojne građane u Bosni i Hercegovini nikada nije bio lošiji. Da bi četveročlana porodica kupila hranu za jedan mjesec i platila režijske troškove, potrebno joj je 2.900 KM. Veliki problem je što ovaj iznos ima i tendenciju rasta, a to znači da bi hrana u idućem razdoblju mogla biti još skuplja.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objavio je listu proizvoda koji su najviše poskupili u proteklih godinu dana, tačnije od augusta prošle do augusta ove godine.

Kriterij za uvrštavanje na listu, kako je sam pojasnio, nije bio rast apsolutne vrijednosti cijene nekog proizvoda, nego procentualno poskupljenje.

Podatke koje je prezentovao uzeo je iz službenih izvora, odnosno koristio je podatke Agencije za statistiku BiH. Prema njegovoj tabeli, najviše je poskupio prirodni gas, nešto više od 85 posto. Za više od 50 posto poskupili su i jestivo ulje, šećer, brašno, toalet papir i dizel gorivo. Ovu listu "top 10" zatvara juneće meso koje je "otišlo gore" za blizu 34 posto.

Tako ističe da je ulje prije godinu dana koštalo 3,00 KM, a sada je 5,50 KM. Šećer je koštao 1,30 KM i poskupio je na 2,20 KM. Brašno je sa 1,10 KM "skočilo" na 1,70 KM po kilogramu, junetina sa 13,60 na 18, 20 KM, margarin sa 4,70 na 6,70 KM, a tvrdi sir koštao je prošle godine 11,40, dok mu je trenutna cijena 17,30 KM. Gas je, kako navodi koštao lani 0,70 KM, a sada je 1,30 KM, dok je dizel bio 2,1 KM a danas oko 3,20 KM.

- Sa nostalgijom ćemo se sjećati cijena pojedinih proizvoda, jer su cijene pojedinih proizvoda poput mlijeka dodatno porasle u septembru, što će zvanična statistika tek naknadno potvrditi - istakao je Hadžić.

Inflaciju ne prati rast cijena plata. Tako većina građana u Bosni i Hercegovini živi od 1.000 KM, plate, penzioneri od 450 KM mjesečno.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u augustu u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku su zabilježile rast za 0,3 posto. Prosječan rast cijena zabilježen je u gotovo svim odjelima.

Pored struke optimistične prognose nemaju ni poljoprivrednici. Naprotiv, smatraju da nas tek čeka težak period i nova poskupljenja.

Proizvođači mlijeka u BiH su suočeni s posljedicama suše i poskupljenjima repromaterijala. Ukoliko ne dobiju adekvatnu pomoć moglo bi doći do većeg poskupljenja i nestašice mlijeka u našoj zemlji. Mljekari traže od otkupljivača veće cijene mlijeka, jer zbog poskupljenja stočne hrane imaju gubitke, a ne zaradu. Cijena litra mlijeka je od 1,60 pa do 2,20 KM.

Veći poticaji i otkupna cijena, ono je što može spasiti domaću proizvodnju mlijeka, koja još uvijek, koliko toliko, cijene na rafama drži pod kontrolom.

(A.N./Preporod.info)