Šta donosi novi zakon o zaštiti žrtava ratne torture FBiH?

Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 1. septembra zadužila je Federalno ministarstvo pravde da u roku od 15 dana upozna sve kantone o inicijativi za donošenje Zakona o zaštiti žrtava ratne torture Federacije BiH.  

U datom roku traži se njihovo očitovanje, te ih pozove da u roku od 15 dana od prijema akta Federalnog ministarstva delegiraju svoje predstavnike u interresornu radnu grupu. Taj rok ističe za tri dana nakon čega će od dobijanja informacije o predstavnicima svih kantona biti formirana interresorna radna grupa sačinjena od predstavnika federalnih ministarstava pravde, rada i socijalne politike, zdravstva i finansija, te predstavnika Saveza logoraša u BiH i svih kantona u Federaciji BiH. Zadatak ovog radnog tijela je da, u roku od 90 dana od formiranja, sačini Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture Federacije BiH i dostavi ga Vladi Federacije BiH na nadležno postupanje. 

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša u BiH kazao je kako je to rezultat i njihove borbe za donošenje zakona. Priča da je mnogo truda uloženo kako bi se položaj logoraša, koji su bili u agresiji na Bosnu i Hercegovinu žrtve torture, koliko toliko, poboljšao. Kaže kako je u evidenciji Saveza oko 20.000 žrtava ratne torture, logoraša. 

- Na nedavno upriličenom sastanku na kojem smo iznijeli probleme sa kojima se susrećemo, pored premijera bili su i predstavnici Federalnog ministarstva pravde, ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača koji su nam dali podršku i rezultat je usvojena inicijativa na Vladi FBiH - rekao je Omanović. 

Kazao je i da bi Zakon o zaštiti žrtava ratne torture FBiH donio pravo na reparaciju, odnosno, odštetu.  

- Materijalno nam nije u prvom planu. Nismo prevashodno to akcentirali. Suština je da se shvati šta se događalo, suština je odbrana državnosti, utvrđivanje istine, rehabilitacija, borimo se za državu - kazao je Omerović. 

Pomenuo je kako je do sada preminulo 50 posto logoraša, navodeći da su logoraši podnijeli veliki teret ne samo za vrijeme agresije, nego i u period od rata do danas. 

- To su ljudi koji su se prijavili, ali taj broj je mnogo veći. Samo je u Prijedoru bilo 32.000 logoraša, u Trnopolju 20-ak hiljada. Od onih 200.000 žrtava ratne torture o kojima se govorilo, ostalo je 100.000 njih. Znači, oko 50 posto tih ljudi je preminulo. Prošlo je 30 godina od agresije, a ti ljudi su podnijeli ogroman teret - kazao je Omerović. 

Osvrnuo se i na to kakva sada prava imaju logoraši, te da li ostvaruju određene naknade. 

- Što se tiče sadašnjih prava logoraša, pa ona su neznatna. Poznato mi je da su u Kantonu Sarajevo žrtve torture imale pravo na subvencije u gradskom prijevozu, kod troškova liječenja. U Zeničko-dobojskom su imali popust kod registracije vozila i to je to – rekao je Omerović.  

U Savezu logoraša u BiH pozdravljaju ovakvu odluku Vlade Federacije BiH. U Republici Srpskoj, oni koji su mučeni u logorima, pred sudovima moraju dokazivati taj svoj status. I tu nailaze na blokade. Bivši logoraš Fikret Alić iako je podigao je tužbu kojom traži da mu se prizna status žrtve ratne torture, odbijen je.  

Njemu je Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske (RS) odbilo priznati taj status. 

Alić je zarobljenik čija je fotografija snimljena kroz žičanu ogradu prijedorskog logora Trnopolje obišla svijet 1992. godine i podsjetila na koncentracione logore iz Drugog svjetskog rata. Iako je cijeli svijet to video, on u BiH, odnosno entitetu RS, mora da dokazuje da je logoraš. 

(A.N./Preporod.info)