Obilježena 30. godišnjica od spaljivanja fonda NUBBiH u Sarajevskoj vijećnici: Knjigu ne možete ubiti

Prigodnim programom u četvrtak obilježena je 30. godišnjica od spaljivanja fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) koja se u to vrijeme nalazila u zgradi Vijećnice u Sarajevu.

Ismet Ovčina, direktor NUBBiH, u izjavi za medije rekao je kako je ovo emotivan dan.

- Naša je obaveza i mi moramo čuvati, ne samo u ovom slučaju, nego svim važnim događajima, kulturu sjećanja na ono što je bilo, da se prenosi na nove generacije i kaže kako je bilo, ali i da šaljemo pozitivne poruke - rekao je Ovčina.

Dodao je kako je Vijećnica ambivalentna te podsjetio da je NUBBiH u ovoj zgradi stradao na današnji dan 1992. godine.

- Ovdje je spaljen veliki broj primjeraka kulturnog nasljeđa države BiH, a ova institucija je jedan od simbola kulturnog identiteta države BiH - kazao je Ovčina.

Osvrnuo se na dio zbirki koje su spašene te kobne noći ističući kako je riječ o kulturnom nasljeđu države. Istakao je kako bi voljeli da se NUBBiH poistovjećuje s Vijećnicom i nada se da će status NUBBiH biti riješen.

- Nažalost, nismo se vratili, nećemo odustati od toga - rekao je Ovčina.

NUBBiH nakon rata 1992.-1995. smješten je u Kampus Univerziteta u Sarajevu, a njegovi uposlenici do danas nisu odustali od zahtjeva da se ova za BiH i Univerzitet u Sarajevu, ali i brojne druge institucije i pojedince, važna ustanova ponovo vrati u zgradu Vijećnice.

Tobias Privitelli, zamjenik visokog predstavnika u BiH i šef političkog i fiskalnog odjela, tokom obraćanja podsjetio je kako je 25. augusta 1992. godine Vijećnica gotovo u potpunosti izgorjela.

- Jedan od simbola i značajki bh. glavnog grada Sarajeva sa nevjerovatno značajnim dokumentima i materijalima je nestao. Znamo da je za rekonstrukciju i obnovu trebalo mnogo vremena, pomoći sa različitih strana. Ali, s ovog mjesta vidim da je urađeno briljantno - kazao je Privitelli.

Dodao je kako OHR Vijećnicu posmatra kao jedan od fundamentalnih simbola BiH.

Pozvao je sve da posjete Vijećnicu i izraze poštovanje ovoj zgradi.

- Danas ovo mjesto sija sjajnije nego ikad. To je simbol otpornosti, zajedništva, tolerancije. To nije samo zgrada nevjerovatne ljepote nego i sjecišta kultura. To je i sjecište historije i daje nadu budućim generacijama i bolju budućnost - kazao je Privitelli.

Goran Karanović, stručni saradnik za naučno-istraživačku infrastrukturu i naučni kadar u federalnom Ministarstvu za obrazovanje i nauku, rekao je da je tužan gubitak bilo kakvog djela i biblioteke.

- Gubitak velikog dijela državne biblioteke je strašan. NUBBiH je posebna po svom državnom karakteru. Nemjerljiv je značaj jedne takve biblioteke, institucije za jedno društvo i državu upravo zbog njene uloge, čuvara znanja, prošlosti, traga i pamćenja, jer bez traga i pamćenja nema ni državnosti - kazao je Karanović.

Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, kazao je kako oni koji su mislili "ubiti Bosnu, ubijali su redom njene institucije, pokušavali ubiti", ali da nisu znali da se "ne može ubiti biblioteka".

- Zabluda fašizma i jeste u tome što svoje djelovanje temelji na neobjektivnoj stvarnosti - rekao je Škrijelj, dodavši kako se knjiga ne može ubiti i da nikada svi primjerci knjige nisu na jednom mjestu.

- Veliki broj knjiga koje su uništene u Sarajevskoj vijećnici, a u sastavu NUBBiH, ponovo su oživjele iz pepela - istakao je Škrijelj.

Dodao je kako su uposlenici NUBBiH uspjeli restaurirati preostalu građu, ali je 80 posto građe uništeno.

- Rat protiv BiH, koji se vodio, nastavio je da se vodi političkim sredstvima i oni koji danas vode političke borbe protiv BiH, ne finansiraju institucije od državnog interesa u kapacitetu u kojem bi morali i trebali, jer država funkcionira toliko dobro koliko čuva svoje institucije - kazao je Škrijelj.

Nekadašnji uposlenik Vijećnice Duško Toholj prisjetio se dešavanja te kobne noći i načina na koji su uposlenici zajedno s drugim građanima nastojali spasiti bibliotečki fond.

Danas je promovirana i publikacija NUBBiH "Vijećnica/u potrazi za identitetom".

Ovčina je tom prilikom podsjetio kako je 2007. godine grupa autora - Sonja Polimac, Amra Rešidbegović i on - objavila knjigu o Vijećnici, a 2009. godine je objavljeno slično izdanje. Dodao je kako je danas promovirano treće izdanje.

- Mi smo tu napravili izvod iz naše korespondencije, dopisivanja s nadležnim institucijama, pojedincima koji predstavljaju nadležne institucije u vezi imovinsko-pravnog statusa, koji je nažalost neriješen za nas i ostalih šest institucija kulture od značaja za BiH i o našem povratku - kazao je Ovčina, koji je priređivač djela.

Poručio je da ne odustaju od borbe i uputio apel da se riješi pravno-finansijski status sedam institucija kulture od državnog značaja (Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH), te da se za NUBBiH omogući ulazak u Vijećnicu.

Sarajevska Vijećnica, kao jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini izgrađena u pseudomaurskom stilu, zapaljena je u noći sa 25. na 26. august 1992. godine, na samom početku opsade Sarajeva. Nakon rata 1992. - 1995. obnovljena je i ponovo otvorena 2014. godine.

Sarajevska Vijećnica, otvorena 1896. godine, prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga, postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine zapaljena je s agresorskih položaja u okolini opkoljenog Sarajeva, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. Te noći, brojni građani Sarajeva zajedno sa tadašnjim uposlenicima pokušavali su da spase neke od knjiga od požara, dok su bili izloženi konstantnoj snajperskoj vatri s položaja tadašnje Vojske RS-a sa okolnih brda.

(Preporod.info)