Povodom 97. godišnjice rođenja: Od danas Dani otvorenih vrata u Muzeju "Alija Izetbegović"

Manifestacijom Dani otvorenih vrata od 8. do 10. augusta, Muzej “Alija Izetbegović“ u Sarajevu obilježava 97. godišnjicu rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Tim povodom, u prostoru muzeja posjetioci imaju priliku pogledati eksponate koji nisu dio stalne izložbene postavke. Ovogodišnja manifestacija Dani otvorenih vrata je u znaku sporta.

Riječ je o eksponatima koji pokazuju odnos Alije Izetbegovića prema sportu, njegovo maksimalno uvažavanje sportista i sportskih rezultata kojim se Bosna i Hercegovina dokazuje da je ravnopravan partner i na svjetskim sportskim borilištima.

Predstavljena je kolekcija sportskih priznanja i poklona od različitih sportskih organizacija, ali i pojedinaca zaslužnih za svjetski uspjeh u sportskim takmičenjima.

Dani otvorenih vrata u Muzeju “Alija Izetbegović“ traju od 8. augusta do 10. augusta 2022. godine od 10 do 18 sati, uz besplatan ulaz.

Na današnji dan obilježava se 97 godina od rođenja prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH 1992-1995.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Alija Izetbegović je utemeljitelj Stranke demokratske akcije (SDA) i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao je prvi predsjednik stranke. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

U uvjetima raspada SFR Jugoslavije, proglašenja nezavisnosti njenih republika, gomilanja oružja i ljudstva nekadašnje JNA u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je bio jedan od pobornika referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na referendum, koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašlo je oko 64 posto građana BiH s pravom glasa, među kojima se 99 posto izjasnilo za nezavisnost Bosne i Hercegovine, nakon čega je u Skupštini RBiH usvojena Deklaracija o nezavisnosti i uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.

U turbulentnom vremenu početkom 1990-ih godina, Izetbegović je učestvovao u svim aktivnostima i razgovorima s ciljem očuvanja mira u Bosni i Hercegovini.

U najtežim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane bivše JNA i paravojnih srpskih jedinica, opsade glavnog grada Sarajeva, Izetbegović je ostao u zemlji, zajedno sa svojim narodom, a vrlo često se i sam nalazio u životnoj opasnosti.

Bio je učesnik mirovnih pregovora u američkom Daytonu 1995. godine, koji su rezultirali potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen četverogodišnji rat u BiH.

- Ovo nije pravedan mir. Ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići - izjavio je Alija Izetbegović netom nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Alija Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika, a islam i stanje islamskih naroda bili su u fokusu njegove pažnje. Najpoznatija djela su "Islamska deklaracija", "Islam između Istoka i Zapada", "Moj bijeg u slobodu"... Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za rad na promicanju demokratije, mira i islama.

(Preporod.info)