Dan kada su ponizili generala Alagića: Umro je od nepravde

General Mehmed Alagić preselio je 7. marta 2003. godine, ali njegovo umiranje započelo je mnogo prije i to zbog raznih nepravdi koje je proživljavao, prije svega od svojih saradnika i od tadašnjeg političkog rukovodstva.

- Umrijet ću zbog ove čarape na glavi i lisica na rukama, neću zbog haške optužnice - kazao je na današnji dan 2001. godine rahmetli Alagić nakon što su ga specijalci Federalnog MUP-a uhapsili, odveli za Sarajevo, a odatle deportovali za Haag.

- Nije problem načelnik Alagić, već general Alagić - kazao je dvije godine prije hapšenja.

Iako su svi znali da bi se general Alagić dobrovoljno predao, jer su mu i savjest i ruke bile čiste priređeno mu je poniženje koje nije mogao preživjeti.

- Ja mu se nešto žalila da nisam dobro. Bilo je to nakon što su ga "psi" počeli proganjati. A on mi veli: "Ti si jača od mene. Prije ću ti ja, mama, umrijeti" - izjavila je prije svog preseljenja na Ahiret Fermana, majka generala Alagića.

Samo sedam dana prije smrti generala Mehmeda Alagića, prisjeća se publicista Avdo Huseinović, novine su postavljale pitanje zašto ne ide na izdržavanje zatvorske kazne, tražeći odgovornost od sudije, sedam dana prije tužioci su pripremali novu optužnicu protiv njega. I onda je general umro od muke i tuge. Sedam dana kasnije, u Bosni su osvanuli naslovi: “Odlazak krajiške legende”, “Krajina je plakala za svojom legendom”, “Otišao je legenedarni komandant”…

Rođen je u Fajtovcima, općina Sanski Most 8. jula 1947. godine. Bio je komandant 3. korpusa Armije RBiH, a na njegovu inicijativu biva formiran 7. korpus čiji postaje komandant.

- Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa pridodatim jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije R BiH, u veličanstvenoj operaciji "Domet 1", oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Opaljeniku visoku 1.933 metra, 23. marta 1995. godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva. Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu. Operacija Vlašić je bosanskom čovjeku i borcu Armije R BiH vratila pobjednički mentalitet - zapisao je Huseinović.

Huseinović spominje i razgovor koji se desio između generala Alagića i predsjednika Izetbegovića u ljeto 1994. godine.

Predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović je gledajući kotu Opaljenik na Vlašiću, pitao generala Alagića: "Mehmede, možemo li mi ovo osloboditi?"

- Ili ćemo uzeti ili nas neće biti - odgovorio je general Alagić.

- Kako, Mehmede?  pitao je predsjednik Izetbegović.

- Za ovo što je ispred nas, ja već radim pripreme, kopam zemunice, siječem balvane, a da bismo sve savladali, moramo sačekati snijeg - samouvjereno je kazao general.

Svoju ulogu i zasluge general je imao u oslobađanju mnogih bosanskohercegovačkih gradova. Zato često i možemo čuti da je rahmetli Alagić bio general koji je oslobađao Bosnu, a treba spomenuti i to da je komandovao jedinicama Armije koje su u ljeto 1995. godine došle nadomak Prijedora i Banja Luke.

Nakon rata, postaje načelnik Sanskog Mosta.

Ponosni na njegova djela i u ratu, a i miru, ali zauvijek će ostati gorčina zbog izdaje koju je rahmetli Alagić doživio od ljudi koji su trebali da ga brane, onako kako je on njih branio u ratu.

Rahmetli Izetbegović je kazao da je Alagić umro od nepravde, a ne od srca. Zato je s pravom tadašnji reisul-ulema dr. Mustafa Cerić na dženazi rahmetli Alagiću upitao, umjesto uobičajenog "Hoćemo li mu halaliti?", "Halališ li im?".

(Alem Dedić/Preporod.info)