Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo uručena prof. dr. Hilmi Neimarliji

Povelja Hasan Kaimija za životno djelo za 2022. godinu uručena je u četvrtak, 14. jula 2022. godine, prof. dr. Hilmi Neimarliji. Ovo značajno priznanje ovogodišnjem laureatu su uručili reisul-ulema Husein-ef. Kavazović i muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović.

Reisul-ulema Kavazović je čestitao prof. dr. Neimarliji te je izrazio zadovoljstvo što je ova već afirmirana nagrada, Povelja Hasan Kaimija za životno djelo, ove godine dodijeljena upravo njemu.

Kako su istakli organizatori Kulturno-vjerske manifestacije „Dani Hasan Kaimije 2022“, odluka da se ove godine Povelja Hasan Kaimija dodijeli prof. dr. Hilmi Neimarliji je donesena uvažavajući ukupni doprinos koji je svojim predanim radom dao Islamskoj zajednici i muslimanima u Bosni i Hercegovini, a i našem društvu u cjelini, prije svega kao nosilac odgovornih dužnosti u Islamskoj zajednici i najvišim predstavničkim organima države Bosne i Hercegovine, cijeneći naučni doprinos razvoju islamske i društvene misli u svojstvu istaknutog intelektualca među Bošnjacima, univerzitetskog profesora, urednika glasila i izdavačke djelatnosti Islamske zajednice. Istaknuto je nesebično zalaganje prof. dr. Neimarlije na planu čuvanja duhovnog i kulturnog identiteta Bošnjaka, teritorijalnog integriteta i suvereniteta države Bosne i Hercegovine.

Donosimo kratki osvrt na biografiju prof. dr. Hilme Neimarlije objavljenu na zvaničnoj web-stranici Muftijstva tuzlanskog:

Prof. dr. Hilmo Neimarlija rođen je 2. augusta 1950. godine u Ričici kod Kaknja. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je školske 1969/70. godine. Školovanje je nastavio na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Godine 1974. izabran je za asistenta na kolegiju za filozofiju Fakulteta političkih nauka, ali zbog nemogućnosti da uskladi lična uvjerenja i politički etablirana društvena očekivanja, krajem 1975. godine sporazumno napušta mjesto asistenta.

Nakon otvaranja Islamskog teološkog fakulteta izabran je za asistenta-predavača na nastavnim predmetima Uvod u sociologiju i Povijest filozofije. Postiplomski studij filozofskih nauka pohađao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu preuzima obaveze u institucijama političkog i društvenog života suprotstavljajući se agresoru i dajući svoj doprinos u odbrani domovine.

Nakon agresije nastavlja s obavljanjem odgovornih dužnosti u najvišim predstavničkim organima države Bosne i Hercegovine i Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.

Doktorsku disertaciju pod nazivom Morfologija svjetske povijesti Oswalda Spenglera odbranio je 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 2002. angažiran je na Fakultetu islamskih nauka u svojstvu vanjskog saradnika na dva kursa sociologije i dva kursa filozofije.

Za studente je pripremio hrestomatije Sociološke teme i perspektive i Uvod u filozofiju, objavljene 2005. godine, i Filozofija povijesti i Religija i društvo, objavljene 2006. godine.

Dr. Hilmo Neimarlija svoja prva autorska iskustva pokazao je u učeničkom listu “Zemzem“ u Gazi Husrev-begovoj medresi. Još za vrijeme studentskih dana objavljuje tekstove u “Preporodu“, “Oslobođenju“ i “Našim danima“. Bio je urednik “Takvima“ i izdanja Udruženja ilmije u Bosni i Hercegovini, te glavni i odgovorni urednik Izdavačke djelatnosti Islamske zajednice.

U svojstvu glavnog urednika “Preporoda“ 1979. godine objavio je kritički osvrt na knjigu Derviša Sušića “Parergon“ i na takav način bio akter prve javne polemike nosioca dužnosti u Islamskoj zajednici s visokim političkim dužnosnikom u vlasti Jugoslavije.

S arapskog jezika preveo je i bilješkama obogatio duhovnu autobiografiju Ebu Hamida el-Gazalija pod naslovom Izbavljenje od zablude. U ratnim i poslijeratnim vremenima objavljuje izvorne radove, prigodne tekstove, osvrte i prikaze knjiga u naučnim časopisima i zbornicima radova. Bio je saradnik “Općeg religijskog leksikona“ Leksikografskog zavoda ”Miroslav Krleža”.

Bio je član Inicijativnog odbora Kulturnog društva “Preporod“, a na osnivačkoj skupštini 1990. godine biran je u Glavni odbor.

U dva saziva biran je za predsjednika Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Godine 1997, dok je obnašao funkciju predsjednika Sabora, zajedno sa generalnim sekretarom Rijaseta Islamske zajednice Muhamedom Salkićem, sačinio je nacrt Ustava Islamske zajednice.

Od 1998. do 2010. godine bio je poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, dva mandata u Predstavničkom domu i dva mandata u Domu naroda. Bio je član Upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu i predsjednik Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka,  predsjednik Fondacije „Popis 2013“ i predsjednik Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Predsjednik je Upravnog odbora Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

(Preporod.info)